Vlada Bosne i Hercegovine – Potencijalni prvi zadatak

Uskoro će  biti formiran Savjet ministara BiH ili Vjeće ministara BiH, što je formalni  naziv za bosansku vladu na državnom nivou.

Kao što  SAD imaju svoju administraciju koju vode stanar Bjele kuće i  državni sekretar isto tako postoji i bosanskohercegovačka administracija oličena u   Savjetu ministara BiH, iako termin “administracija” za ove namjene u BiH uopšte nije u širokoj upotrebi.

Savjet  ministara BiH je vrhovna  izvršna vlast u BiH i on polaže račune  Predsjedništvu  BiH i Parlamentu BiH, a njegov personalni sastav bi trebao odgovarati vrsti problema koje će rješavati.

Nova izvršna vlast se formira u godini u kojoj će trećina svjetskih  ekonomija  zabilježiti pad proizvodnje (prognoza MMF), a i ekonomski rast u BiH će biti blizi 0%, ili možda čak i ispod.

U takvim uslovima postaviće se pitanje načina finansiranja javnih dugova bosanskih entiteta, posebno Republike Srpske koja je  slabija karika u ekonomskom sistemu BiH,  a koji je generalno lošiji  u poređenju sa sličnim ekonomijama, ili  barem jednako loš.

Ambicije  bosanskih entiteta u finansiranju javnog duga  su u 2023. visoko postavljene, ali nisu nedostižne.

Republika Srpska planira za refinansiranje javnog  duga  uzajmiti 1,08 milijardi konvertibilnih maraka (552 miliona EUR).

To je vjerovatno najveće planirano pozajmljivanje u istoriji ovoga entiteta, ali ono  će se odvijati u okruženju do sada najveće nominalne vrijednosti BDP, kojeg je inflacija naduvala.

Da li bi zbog gore opisanih razloga potencijalni prvi zadatak Savjeta ministara  BiH  trebao biti da u saradnji sa izvršnim vlastima  entiteta  indirektno obezbjedi domaće izvore za refinansiranje javnog duga entiteta?

Nelikvidnost  entiteta  indirektno predstavlja i nelikvidnost države, pa likvidnost entiteta nije samo problem entitetske već i  državne izvršne vlasti.

Do sada su bosanske banke  bile vrlo izdašne u  finansiranju entiteta i generalno javnog sektora i  zaključno sa novembrom 2022. pozajmile su javnom sektoru  3,8 milijardi KM. 

Ali istovremeno  bosanske  banke su mnogo više naklonjene inostranstvu i njihova potraživanja prema stranim licima su dostigla skoro 5 milijardi KM (takođe u novembru 2022.godine).

U ta potraživanja spadaju depoziti koje bosanske banke drže u stranim bankama, krediti koje su bosanske banke dale stranim preduzećima ili bankama, kako i kupovina hartija od vrijednosti izdatih od strane stranih pravnih lica.

Potraživanja bosanskih banaka od stranih pravnih lica 

(u milijardama KM)

Izvor: Centralna banka BiH.

Nije logično  da banke koje imaju sjedište u BiH u većoj mjeri finansiraju inostranstvo nego bosanski javni sektor.

Između 5 milijardi KM i 3,8 milijardi KM razlika je 1,2 milijarde KM. 

Savjet ministara može uvijek u saradnji sa entitetskim ministarstvima i agencijama za bankarstvo donjeti pravne propise kojima se nalaže vraćanje djela novca iz  inostranstva u Bosnu.

Izvršna vlast  može i  odrediti koliki dio aktive ili potraživanja banaka treba biti iskorišten za finansiranje javnog duga entiteta.

Takva politika regulacije poslovanja banaka nosi stručan naziv kvantitativna regulacija kreditnog portfolia i dio je jednog šireg koncepta ekonomske politike koji se zove  finansijska represija.

Novac u iznosu od 5 milijardi KM koje su banke iznjele napolje su zapravo novčana sredstva koja  su u njih položili stanovnici Bosne, ali sigurno ne u namjeri  da se sa njihovim novcem finansira Austrija, Njemačka, Francuska, Hrvatska i ostale zemlje u kojima je euro valuta.

U zadnjih 20 godina, posebno od 2011.godine, banke su akumilirale ogromni finansijski potencijal koji je u vlasništvu  fizičkih  i  pravnih lica iz BiH.

Finansiranje javnog duga entiteta  se može odvijati direktno kupovinom obveznica i trezorskih zapisa od strane bosanskih građana i firmi.

Drugi oblik finansiranja, koji je dominantan, je da banke direktno finansiraju entiteta, ali u tom slučaju bilo bi poželjno da se jedan dio novca  iz inostranstva vrati u BiH, tj. da se devizna potraživanja pretvore u konvertibilne marke.

Na potezu je državna i entitetska administracija u  Bosni i Hercegovini.