Nepisano pravilo, nešto poput ustava tržišta akcija, je da objavu finansijskih izvještaja akcionarskih društava uvijek prati promjena cijene akcija tog društva.
Promjena cijene akcija prije svega nastaje zbog reakcije investitora na informacije o neto dobitku, kretanju prihoda i rashoda, strukturi aktive i pasive, likvidnosti društva i novčanim tokovima.
Sve ove informacije, i mnoge druge, sadržane su u bilansu stanja i uspjeha koji se javnosti predstavljaju preko redovnih finansijskih izvještaja i revizorskih izvještaja.
Vrlo rijetko se dešava da su rezultati poslovanja upravo onakvi kakvo je tržište očekivalo, što onda ostavlja cijenu nepromjenjenom nakon objave finansijskih izvještaja, jer su u trgovanjima koje je prethodilo objavi finansijskih izvještaja te informacije ugrađene u cijenu.
Obično tržište ili precijeni, ili podcijeni rezultate poslovanja preduzeća, pa se formiraju očekivanja koja podižu odnosno obaraju cijenu, te nakon objave finansijskih izvještaja dolazi do velike korekcije u cijeni.
7.maja prije početka trgovanja (u 8.06 h) objavljene su željno iščekivani finansijski izvještaji Mtela a.d. Banjaluka za prvi kvartal 2024.godine.
Sudeći po reakciji tržišta na dan objave ove informacije, rast cijene akcija (oznaka TLKM-R-A) od samo 0,73%, kupci i prodavci ovih akcija su savršeno dobro predvidjeli prije svega poslovni rezultat, a potom i strukturu aktive i pasive Mtela?
I u drugom danu trgovanja nakon objavljivanja finansijskih izvještaja za prvi kvartal (8.maj) tržište nije na njih reagovalo i cijena je ostala nepromijenjena, 1,38 KM.
Preciznost tržišta u predviđanju ključnih elemenata bilansa stanja i bilansa uspijeha je zadivljujuća jer se dešava nakon što je Mtel prethodno odlučio da proda bitni dio svoje infrastrukture (Sky Towers Infrastructure), a te informacije su sadržane u godišnjem izvještajima za 2023.godinu?
Tržište uopšte nije impresionirano informacijom da je neto dobit Mtela u prvom kvartalu 2024.godine za 17% veća u odnosu na prvi kvartal prošle godine i da taj rast može biti održan u cijeloj godini.
Prema MMF-u inflacija u BiH će u 2024. biti 3% iz čega slijedi da bi realni rast neto dobiti Mtela mogao biti oko 14% (17%-3%).
Ekonomija Bosne i Hercegovine će u 2024.godini realno porasti, mjereno sa realnim bruto domaćim proizvodom, za 2,5% (MMF) i između toga rasta i očekivanog rasta od 14% (neto dobit Mtela) postoji velika razlika, ali tržište, zaključujući prema promjenama cijene akcija, tu razliku ne prepoznaje.
Naprotiv, formirana je neravnoteža u kojoj preovladavaju prodajni nalozi, po cijeni od 1,38 KM i 1,39 KM, čime se ispoljava želja vlasnika akcija da unovče akcije i izađu sa tržišta.
Prodajni i kupovni nalozi na TLKM-R-A
(8.maj 2024.godine nakon trgovanja)
Izvor: Banjalučka berza.
U strukturi kupovnih naloga najveći nalog blizak najpovoljnijoj prodajnoj cijeni nudi kupovinu po 1,34 KM.
Po našem mišljenju ovakva blaga reakcija tržišta na izuzetno dobar poslovni rezultat Mtela u prvom kvartalu prvenstveno nastaje zato što je tržište u grču.
Tržište ne zna koliku dividendu će Mtel isplatiti za 2023.godinu i to je uzrok grča, neizvjesnosti i na kraju niske tražnje za akcijama društva koje je više od 10 godine isplaćivalo cijelu neto dobit akcionarima.
Vjerovatno zbog opisane neizvjesnosti tržište neće reagovati ni na konsolidovani revizorski izvještaj za 2023.godinu koji je objavljen 8.maja odmah poslije završetka trgovanja.
Drugi razlog zbog kojeg tržište ne reaguje na izuzetno pozitivne informacije o poslovanju Mtela vidimo u tome što vlasnici akcija i potencijalni investitori uopšte detaljno ne analiziraju finansijske izvještaje koje Mtel pušta u javnost.
U eri u kojoj je površna analiza vrlo bitnih informacije postala pravilo, a ne izuzetak, i u kojoj je čovjek potopljen u galaksijama potpuno nebitnih informacija ni ovaj banalni razlog odsustva reakcije cijene akcija na dobre rezultate poslovanja Mtela ne bi trebalo odmah odbaciti.
PORICANJE ODGOVORNOSTI
Analize finansijskog tržišta i,ili pojedinačnih hartija od vrijednosti (akcija, trezorskih zapisa, obveznica) na Bife.ba, ne predstavljaju na bilo koji način prijedlog za kupovinu ili prodaju hartija od vrijednosti. Analize ove vrste su samo lični stavovi autora, a ne investiciono savjetovanje ili privatno bankarstvo.
