Hladni rat iz prošloga vijeka, možemo definisati sukobom dva geopolitička bloka inspirisana ideološkim razlikama.
Kolaps istočnog bloka je, bar privremeno, maknuo geopolitičke podjele kao “vruću temu”. Nakon raspada Sovjetskog saveza u ranim 1990-ima, usljedile su više od dvije decenije globalizacije, gdje je većina zemalja otvorila svoja tržišta i samim time se integrirala u slobodnu razmjenu roba i usluga.
Ako pomno posmatramo današnja dešavanja, za primjetiti je da se geopolitika uveliko vraća na scenu. I tu su opet dva bloka, u novom obliku i sa specifičnom namjerom da ojačaju svoju poziciju glede ključnih interesnih zona.
Globalni lanac dostave je primjer gdje vidimo kako već dolazi do primjetnog razilaženja.
Zbog rivalstva sa Kinom, mnoge su zapadne zemlje počele jasno definisati i štititi svoje strateške sektore. Iz godine u godinu, zapadne zemlje aktivno rade na konstrukciji novih lanaca dostave, zaobilazeći Kinu. Sa druge strane, Kina nastoji da izgradi samoodrživ i nezavisan lanac dostave sa ciljem zaštite domaćih potreba i interesa.
Tu je i tehnološki sektor, koji se već sad, sasvim očigledno dijeli između dva nova bloka.
U zadnjih par godina mnoge su zemlje zabranile korištenje određenih tehnologija i opreme iz Kine.
Slično se dešava i u Kini, gdje je Partija eksplicitno zabranila upotrebu nekih tehnologija i opreme sa zapada.
Oba bloka su u fazi ograničavanja izvoza odabranih tehnoloških proizvoda, a idealan primjer su semikonduktori, gdje je mnogim kompanijama zabranjeno da izvoze svoje naprednije modele u Kinu, dok ona već uveliko ulazi u ubrzani razvoj slične tehnologije isključivo za svoje potrebe.
Ne smijemo zaboraviti i dešavanju u globalnom financijskom sektoru koji je utemeljen na upotrebi američkog dolara kao glavne valute.
Nova podjela na blokove je uvela korištinje financijskog sektora kao sredstavo za rješavanje novih geopolitičkih trzavica i nametanje nove strateške dominacije. Sjetimo se samo početka sukoba u Ukrajini 2022. kada je jedna od prvih zajedničkih mjera zapadnih zemalja bila ograničavanje prisupa Rusije globalnom financijskom sistemu i zamrzavanje ruskih deviznih rezervi. Sličan pristup su zapadne zemlje koristile prema Iranu i Sjevernoj Koreji, a isto smo vidjeli i u BiH.
To je naravno natjeralo Rusiju, Kinu i par drugih zemalja da krenu sa razvijanjem alternativnih financijskih sistema koje bi trebale obezbjediti nesmetane platnu transakcije na globalnom nivou.
Napomenimo i vojno-bezbjednosne alijanse koje su jako bitne u ovom kontekstu.
Pored NATO alijanse, tu su i novih udruženja kao što je Five Eyes, AUKUS I QUAD. One imaju specifičnu namjeru u pogledu suzbijanja rastućeg kineskog utjecaja u svijetu, dok drugi blok poduzima slične mjere, mada u prilično neformalnom obliku. Na primjer, Kina, Sjeverna Koreja i Iran aktivno snabdjevanju Rusiju vojnom opremom.
Na kraju, tu su i zemlje na periferiji, kao što su Indija i Brazil, za koje se ne može reći da su isključivo “za SAD” ili “za Kinu”, te koje otvoreno kažu da nemaju namjeru da se svrstavaju ni na jednu stranu.
Umjesto toga, glavni faktori koji otvaraju put za eventualnu suradnju sa jednim od ova dva bloka, su uglavnom transakcijski, te su bazirani na ekonomskim i/ili financijskim razlozima. To stavlja ove zemlje u prilično delikatnu situaciju jer naginjanje i suradnja sa jednom blokom, stvara eksplicitne barijere i prepreke ka drugoj strani.
Mapa nove geopolitičke podjele
Izvor: Autor.
Novi geopolitički blokovi su isključivo definisani interesima vezanim za trgovinu, investicije i financije, a ne formalnim sporazumima koji možda imaju zajedničke ili slične ideološke postavke.
Tu takođe treba napomenuti prilično interesantnu dinamiku novih blokova, jer se članstvo mjenja sa vremenom i potrebama.
Možda najintrigantnije u svemu ovom je to što se oblik ovih novih blokova često određuje putem korporativnih odluka i poteza. Ovo svakako nije bio slučaj u prošlosti, naročito kad se osvrnemo na Hladni rat, gdje su države ipak bile glavi protagonisti.
Nove geopolitičke promjene neće pretjerano utjecati na zemlje iz regiona, jer su jednostavno male za strategijsku suradnju sa novonastalim blokovima.
Današnja previranja nisu ideološka, već interesna, mada često vidimo primjere simboličkog korištenja novih geopolitičkih okolnosti u dnevno-političkom kontekstu.
Dragan Karajić