Kompleks niže vrijednosti vodi ka potcjenjivanju vlastitih sposobnosti da se uoče elementarne činjenice, i bezrezervnom vjerovanju u sposobnost i rasuđivanje onoga koji se u uspostavljenom odnosu smatra intelektualno, ili na neki drugi način, nadmoćnim.
Takav nizak emocionalni i intelektualni integritet vodi ka nelogičnom i površnom rasuđivanju, izvlačenju analogija i komparacija tamo gdje ih nema, te formiranju trajnih i čvrstih predrasuda o načinu funkcionisanja ljudi, pojava i procesa.
Inferioran, neautentičan, neracionalan i nelogičan način razmišljanja svojstven je pojedinim ljudima u zemljama koje su predale jedan dio svoga suvereniteta u ruke nekih većih društvenih zajednica, te stoga misle da su i sve ostalo predale drugome, čak i ono što objektivno nisu.
Činjenica je da je Bosna vezala svoju valutu za euro, fakat je i da je glavno strano sredstvo plaćanja u Bosni eura, ali pogrešno bi bilo zaključiti da je Bosna strancima predala sve što ima veze sa monetarnom politikom, i da ništa bitno, od ljudi u Bosni, ne zavisi.
Kako se formiraju predrasude i kako ih je lako uočiti (samo ako postoji volja i hrabrost) pokazali smo na primjeru infacije u eurozoni i Bosni početkom 2022.godine.
Uvrježeno mišljenje da fiksni devizni kurs (euro – KM) treba proizvesti približno istu inflaciju u Bosni kao i u eurozoni, jer je glavni be-ha spoljnotrgovinski partner eurozona, nije izdržalo praktični test već početkom 2022.godine (april) kada je bosanska inflacija za skoro 6 procentnih poena odstupila od inflacije u eurozoni.
Međutim, ne samo da se i dalje, potpuno pogrešno, govori o potpunom uvozu inflacije iz eurozone, već se u posljednje vrijeme počelo i glasno i kategorično govoriti i o uvozu monetarne politike iz eurozone.
Dakle, poslije “predaje” deviznog kursa, tj. njegovog fiksiranja za euro, predali smo i nivo inflacije u ruke Evropske centralne banke (ECB), nakon (ili prije?) čega je uslijedila “logična” predaja monetarne politike u strane ruke.
Uvoz inflacije ne mora nužno značiti i izvoz elementarne pameti i prihvatanje tvrdnje da Bosna uvozi monetarnu politiku ECB na isti, ili sličan, način kao što uvozi inflaciju.
Posljedice monetarne politike nije samo i jedino stopa inflacije, mada je ona jedna od njenih krajnih ciljeva u mnogim zemljama.
Efekti monetrane politike se ispoljavaju između ostalog i na kredite banaka koji su u dva od tri perioda imali suprotno kretanje u Bosni i eurozoni.
Rast kredita banaka na godišnjem nivou
(januar 2019 – decembar 2024)
Izvor: www.cbbh.ba i www.ecb.europa.eu. Podsjetnik: Za Bosnu ukupni krediti, za eurozonu prilagođeni krediti preduzećima iz realnog sektora.
U prvom periodu (1), u prvoj godini korona pandemije, bosanski kreditni rast pada ispod nula, a u eurozoni on je mjesecima bio iznad 6%.
U drugom periodu(2), drugoj godini korone i sve do polovine 2022, krediti rastu i u centru (eurozona) i na perifiriji (Bosna), ali je rast, pošto eurozona ima, a Bosna nema, mehanizam da štampa novac, mnogo intezivniji u eurozoni.
U trećem karakterističnom periodu (3), koji počinje od polovine 2023.godine, kreditni rast u eurozoni ubrzano juri prema nuli, a u Bosni strjemi okrugloj brojki.
Za 12 mjeseci (decembar 2023. – decembar 2024) krediti su u Bosni veći za 10 %, a u eurozoni malo viši od 1%.
Na osnovu podataka sudimo da je samo u srednjem, drugom, periodu Bosna “uvezla” jedan dio monetarne politike ECB, a da je prije i poslije toga bila kreator svoje monetarne sudbine, što se najbolje vidi po velikom, prvo negativnom, a potom i pozitivnom odstupanju u kreditnom rastu.
Ko, kako i zašto “je sprječio” uvoz monetarne politike ECB u Bosnu objasnićemo u sljedećem tekstovima na ovu temu.
