Neto plata u Bosni i Hercegovini – Solidan osnov za odabir zanimanja

Prošao je prvi upisni  rok na  obrazovnim ustanovama srednjeg  i višeg nivo i već se sada zna šta upisani srednjoškolci i studenti žele biti i žele postati.

Izboru zanimanja – profesije, može prethoditi određivanje profesionalne orijentacije,  koje se sprovodi  kroz testiranje profesionalnih interesovanja, sposobnosti i osobina ličnosti, što je, moramo sebi priznati, izuzetna rijetkost u današnjem vremenu.

Budući učesnici na tržištu rada, uz podršku roditelja, radije odluke o izboru  profesije donose na osnovu tražnje za određenim  obrazovnim profilima i primanjima  u pojedinim djelatnostima, ali ne samo na tržištu rada  u Bosni i  Hercegovini,  već sagledavaju i emigrantska tržišta.

Podaci o isplaćenoj neto plati pružaju solidan osnov za odabir zanimanja, nevezano za prethodno navedene testove određivanja profesionalne orjentacije, i dio su istraživanja tržišta radne snage sa aspekta potencijalnih, prosječnih, neto plata po djelatnostima ekonomske aktivnosti.

U analazi neto plata  krećemo od ekstremnih i prosječnih  neto plata po djelatnostima, za peti mjesec ove godine.

Neto plata po djelatnostima u Bosni i Hercegovini, maj  2024.godine

Izvor: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine.

Držati nastavu, ili  biti nastavnik, nije zanimanje koje obezbjeđuje iznadprosječnu prohodnost prema stranim tržištima rada, ali u BiH ova vrsta zanimanja daje platu koja je na nivou državnog prosjeka od  1.388 KM, što bi uz puno slobodnog vremena trebalo isporučiti relativno dobar životni standard onima koji su izabrali ovu vrstu zanimanja?

Zaposleni u ugostiteljstvu i hotelijarstvu su na rubu skale prema neto primanjima, međutim u slučaju  ove  djelatnosti treba biti vrlo oprezan sa tumačenjem  visine neto plate.

Ova djelatnost djeluje jednim djelom  u, za zvaničnu statistiku, neuhvatljivoj – sivoj – zoni; konobari dobijaju bakšiš, a pored  toga možemo i  pretpostaviti da se cijela neto plata ne isplaćuje u potpunosti na bankarski račun, već jednim djelom možda ide i “na ruke”?

Slično je možda i u građevinarstvu u kojem nestašica radne  snage ne tjera firmu samo da upošljava  strance, već i da isplaćuje “neoporezivi  dio dohotka” na ruke?

U većini ostalih djelatnosti koje su iznad prosjeka po primanju, sivila na tržištu radne snage nema i statistički izraz neto plate se podudara sa stvarnim stanjem.

Najveće neto plate su u finansijskom sektoru (2012 KM) koji pored tržišnih subjekata (banke, mikrokreditne organizacije, berze, društva za upravljanje investicionim fondovima i osiguravajuća društva), obuhvata i institucije koje ih nadziru i kontrolišu.

Raspon između najviše i  najmanje plaćene djelatnosti je 1.100 KM, finansijeri imaju 120% veću platu od ugostitelja.

U osam djelatnosti  koje su  iznad prosjeka samo su dvije proizvodnog karaktera, vađenje ruda i kamena i  energetski sektor, a preostalih  šest je uslužnog karaktera.

Zaposleni u informatičko-komunikacionim djelatnostima,  pretežno lica tehničke  struke,  imaju manja neto  primanja od zaposlenih u finansijskom sektoru, gdje su pretežno zaposlena lica sa fakulteta društvenog smjera.

Javni sektor o kojem svi maštaju (zbog predvidivog radnog vremena, slobodnog vikenda i niske produktivnosti) četvrti je  po visini neto plate,  a medicinsko osoblje (kod kojeg na kraju svi kad-tad završimo)  je na petom mjestu.

Dva simbola socijalizma, prerađivačka industrija i  poljoprivreda, zaostaju za prosjekom, s tim da su poljoprivreda, šumarstvo i vodoprivreda ipak bliže sredini,  možda zato što djelom pripadaju javnom sektoru?

Djelatnost umjetnosti, zabave i rekreacije, u koje spadaju sport, kockanje, biblioteke i muzeji, te umjetničke djelatnosti i zabava nisko je rangirana po primanjima,  zato što prve dvije poddjelatnosti iz ove  grupe zaostaju u neto platama (sport i kockanje).

U prosjeku niska školska sprema u trgovini na malo i veliko diktira nisku prosječnu neto platu, iako se u ovoj djelatnosti akumuliraju visoki profiti.

Oni koji rade sa nekretninama nemaju visoka primanja i pored rasta cijena na ovim tržištima, kao ni prevoznici, čiji radnici imaju visoku mogućnost zapošljavanja u  inostranstvu.

U sljedećem tekstu  na  ovu temu analiziraćemo rast neto plate po djelatnostima.