Poređenje likvidnosti javnog sektora bosanskih entiteta – Velika razlika

Sposobnost vlade da redovno izmiruje  javni dug zavisi od visine budžetskog deficita, visine javnog  duga, kamatne stope na javni dug, redovnosti i visine javnih prihode, ali prije svega spremnosti investitora da finansiraju  budžet.

Kada analiziraju rizik likvidnosti kojem se izlažu ulažući u  državne, ili u slučaju Bosne i Hercegovine, entitetske trezorske zapise i obveznice, investitori mogu krenuti od apsolutne i relativne vrijednosti novčanih tokova koje generiše javni sektor i  postojećih obaveza toka sektora.

Javni sektor,  koji u ovom tekstu ne uključuje javna preduzeća, se obično djeli na sektor centralne vlade i sektor vlade koja nije centralna,  a koji se zajednički nazivaju sektor generalne vlade.

Sektor centralne  vlade obuhvata institucije Bosne i Hercegovine, vlade entiteta, vladu Brčko distrihta i entitetske fondove socijalne zaštitite, a sektor vlade koja nije centralna sadrži opštinske i kantonalne  vlade.

Konsolidovani bilans banaka po bosanskim entitetima daje (užu) informaciju o depozitima centralne vlade i  (širu) informaciju o potraživanjima banaka od sektora generalne  vlade.

Depoziti su najlikvidnija imovina vlade,  a potraživanja banaka  su  obaveze vlade.

Idealno  bi bilo kada bi se u  svrhu određivanja likvidnosti na ovaj način poredili depoziti sektora generalne vlade kod banaka  i obaveze sektora generalne vlade prema bankama, ali i ovo poređenje koje smo izabrali može poslužiti svrsi  određivanja približne likvidnosti javnog sektora, a pogotovo  poređenju likvidnosti entiteta sa ovoga aspekta.

Naša pretpostavka (koja ne mora biti 100% tačna) je da entitetske vlade drže novac u bankama koje imaju sjedište u tom entitetu, kao  i da se zadužuju kod tih istih banaka.

Na početku  posmatranog razdoblja  u FBiH na jednu jedinicu vladinih obaveza prema bankama dolazile su  skoro 1,2 jedinice  vladine imovine (depozita) kod banaka.

Imovina vlade je u bilansima banaka sa sjedištem u FBiH u januaru  2019.godine bila 20% veća od njenih obaveza u  istim tim bilansima.

Protekom vremena likvidnost vlade je pogoršavana do  te mjere da je  u oktobru 2021.godini  samo 70% obaveza vlade prema bankama bilo pokriveno sa imovinom-depozitima  vlade kod banka.

Kasnije se ovaj odnos u FBiH popravio, ali po posljednjim podacima (avgust 2024) nije puno prevazišao 70%.

Likvidnost vlade u Republici Srpskoj je na  još nižem nivou nego u FBiH.

Na početku 2019. i u avgustu 2024.godine likvidnost vlade u Republici Srpskoj je na približno istom nivou.

Ispod  40%  obaveza koji sektor vlade ima prema bankama pokriveno je imovinom koju vlada drži kod banaka.

Odnos depozita centralne vlade kod banaka i potraživanja banaka od sektora generalne vlade

  januar  2019. – avgust 2024.

Izvor: www.cbbh.ba. (Obrada Bife). Primjedba: Na grafikonu su prikazane podaci za banke sa sjedištem u Republici Srpskoj i za banke sa sjedištem u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Prethodno smo ukazali  da je slabost predložene metodologije mjerenja likvidnosti javnoga sektora u tome što nismo poredili depozite generalne vlade sa obavezama te iste generalne vlade prema banakama, već smo poredili  depozite centralne vlade što je uži pojam, sa obavezama generalne vlade prema bankama što je je širi pojam.

Metodologiji bi se moglo prigovoriti i iz ugla obuhvata depozita institucija  BiH koje se  pretežno nalaze, ali ne u potpunosti, u FBiH.

Međutim i tako manjkava  metodologija omogućava približno mjerenje relativne likvidnosti entiteta, tj. u odnosu na drugi entitet.

Pokrivenost  obaveza  sa  imovinom vlade kod banaka u FBiH u avgustu tekuće godine je 73%, a u RS 36%.

Javni sektor Federacije BiH je duplo likvidnija od RS, a i ako bi  depoziti institucija BiH bili ravnomjerno podjeljini među  entitetima preostala bi značajna razlika u likvidnosti u korist FBiH.

Ovaj rezultat istraživanja, velika  razlika u likvidnosti entiteta, pred ekonomsku politiku Repubike Srpske postavlja imperativ neodložne, brze i efikasne fiskalne reforme usmjerene na poboljšanje likvidnosti javnog sektora.