Sposobnost vlade da redovno izmiruje javni dug zavisi od visine budžetskog deficita, visine javnog duga, kamatne stope na javni dug, redovnosti i visine javnih prihode, ali prije svega spremnosti investitora da finansiraju budžet.
Kada analiziraju rizik likvidnosti kojem se izlažu ulažući u državne, ili u slučaju Bosne i Hercegovine, entitetske trezorske zapise i obveznice, investitori mogu krenuti od apsolutne i relativne vrijednosti novčanih tokova koje generiše javni sektor i postojećih obaveza toka sektora.
Javni sektor, koji u ovom tekstu ne uključuje javna preduzeća, se obično djeli na sektor centralne vlade i sektor vlade koja nije centralna, a koji se zajednički nazivaju sektor generalne vlade.
Sektor centralne vlade obuhvata institucije Bosne i Hercegovine, vlade entiteta, vladu Brčko distrihta i entitetske fondove socijalne zaštitite, a sektor vlade koja nije centralna sadrži opštinske i kantonalne vlade.
Konsolidovani bilans banaka po bosanskim entitetima daje (užu) informaciju o depozitima centralne vlade i (širu) informaciju o potraživanjima banaka od sektora generalne vlade.
Depoziti su najlikvidnija imovina vlade, a potraživanja banaka su obaveze vlade.
Idealno bi bilo kada bi se u svrhu određivanja likvidnosti na ovaj način poredili depoziti sektora generalne vlade kod banaka i obaveze sektora generalne vlade prema bankama, ali i ovo poređenje koje smo izabrali može poslužiti svrsi određivanja približne likvidnosti javnog sektora, a pogotovo poređenju likvidnosti entiteta sa ovoga aspekta.
Naša pretpostavka (koja ne mora biti 100% tačna) je da entitetske vlade drže novac u bankama koje imaju sjedište u tom entitetu, kao i da se zadužuju kod tih istih banaka.
Na početku posmatranog razdoblja u FBiH na jednu jedinicu vladinih obaveza prema bankama dolazile su skoro 1,2 jedinice vladine imovine (depozita) kod banaka.
Imovina vlade je u bilansima banaka sa sjedištem u FBiH u januaru 2019.godine bila 20% veća od njenih obaveza u istim tim bilansima.
Protekom vremena likvidnost vlade je pogoršavana do te mjere da je u oktobru 2021.godini samo 70% obaveza vlade prema bankama bilo pokriveno sa imovinom-depozitima vlade kod banka.
Kasnije se ovaj odnos u FBiH popravio, ali po posljednjim podacima (avgust 2024) nije puno prevazišao 70%.
Likvidnost vlade u Republici Srpskoj je na još nižem nivou nego u FBiH.
Na početku 2019. i u avgustu 2024.godine likvidnost vlade u Republici Srpskoj je na približno istom nivou.
Ispod 40% obaveza koji sektor vlade ima prema bankama pokriveno je imovinom koju vlada drži kod banaka.
Odnos depozita centralne vlade kod banaka i potraživanja banaka od sektora generalne vlade
januar 2019. – avgust 2024.
Izvor: www.cbbh.ba. (Obrada Bife). Primjedba: Na grafikonu su prikazane podaci za banke sa sjedištem u Republici Srpskoj i za banke sa sjedištem u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Prethodno smo ukazali da je slabost predložene metodologije mjerenja likvidnosti javnoga sektora u tome što nismo poredili depozite generalne vlade sa obavezama te iste generalne vlade prema banakama, već smo poredili depozite centralne vlade što je uži pojam, sa obavezama generalne vlade prema bankama što je je širi pojam.
Metodologiji bi se moglo prigovoriti i iz ugla obuhvata depozita institucija BiH koje se pretežno nalaze, ali ne u potpunosti, u FBiH.
Međutim i tako manjkava metodologija omogućava približno mjerenje relativne likvidnosti entiteta, tj. u odnosu na drugi entitet.
Pokrivenost obaveza sa imovinom vlade kod banaka u FBiH u avgustu tekuće godine je 73%, a u RS 36%.
Javni sektor Federacije BiH je duplo likvidnija od RS, a i ako bi depoziti institucija BiH bili ravnomjerno podjeljini među entitetima preostala bi značajna razlika u likvidnosti u korist FBiH.
Ovaj rezultat istraživanja, velika razlika u likvidnosti entiteta, pred ekonomsku politiku Repubike Srpske postavlja imperativ neodložne, brze i efikasne fiskalne reforme usmjerene na poboljšanje likvidnosti javnog sektora.