Bilans plaćanja koji zemlja ima sa inostranstvom, ili skraćeno platni bilans, sadrži mnogobrojne informacije za ocijenu prošle i tekuće ekonomske politike i za kreaciju budućih ekonomskih politika.
Kada zemlja oskudjeva u kapitalu, a to je bio slučaj sa BiH dugo godina nakon 1995.godine, želja da se ekonomija što prije pokrene i obnovi stvara jak motiv za što veći priliv inostranog kapitala.
Pri tome se vide samo očigledne koristi od stranih investicija koje se iskazuju prvenstveno kroz rast zaposlenosti i transfer novih tehnologija i znanja.
Posebno mnogo, u razvojnom smislu, se očekivalo od direktnih investicija u kojima jedan vlasnik u potpunosti kontroliše poslovanje preduzeća, a malo, ili gotovo nikako, se razmišljalo, po ekonomiju zemlje, negativnim posljedicama.
Do kraja 2023.godine strani direktni investitori su u BiH investirali kroz kupovinu akcija (akcijski kapital), zadržanu zaradu i ostala ulaganja ukupno 19,4 milijardi KM, a to je za ekonomiju od 49 milijardi KM (toliki je bosanski BDP u 2023.godini) zaista ogromna suma novca i sa pravom su se očekivali veliki efekti od ovih i ostalih investicija.
Ali, da je li bilo baš tako kao što je čekivano?
Platni bilans Bosne i Hercegovine daje informaciju o, uslovno rečeno, rentabilnosti stranih investicija (direktne strane investicije, porfolio strane investicije i ostale strane investicije).
Taj podatak se može uporediti sa ekonomskim rastom zemlje u koju su one izvršene i iz toga izvući zaključak o prosječnoj korisnosti stranih investicija za BiH.
Podatke o “izvozu” novca iz BiH po osnovu dohotka (raspoređena neto dobit, dividende i kamate) koje su strani investitori ostvarili u BiH nalaze se u tekućem računu platnog bilansa, u djelu koji se zove primarni dohodak (primary income).
Kad nerezident, strani investitor, ostvari dobit poslujući u BiH, on vrši repatrijaciju, tj. povrat jednog djela toga zarađenog novca u svoju zemlju.
Na taj način je u 2007.godine iz BiH izašlo 862 miliona KM ili 3,8% BDP koji je stvoren u toj godini.
U nekoliko narednih godina, usljed svjetske ekonomske krize i njenih posljedica, sve do 2016.godine odliv novca po osnovu zarade na stranim investicijama u BiH bio je i relativno i apsolutno manji.
Novčani odlivi iz BiH
po osnovu dohotka od stranih investicija u BiH
2007 – 2023.
Izvor: www.cbbh.ba (Obradio Bife).
Od 2007. do 2016.godine prosiječno su godišnje strani investitori vraćali u svoje zemlje 650 miliona KM, ili 2,5% bosanskog BDP.
Od 2017. do 2020. traje nova – druga faza odnosa stranih investitora prema BiH kao zemlji ulaganja i količina novca koju oni iznose iz BiH se očigledno povećava, sa 2,5% BDP na 3,5 BDP% ili 1,2 milijarde KM prosječno godišnje.
U trećoj fazi (koja traje od 2021.godine) odnosa stranih investitora prema repatrijaciji dobiti, prosiječan godišnji odliv po osnovu dohotka od investicija je bio 2 miljarde KM, ili 4,4% BDP.
Novčani odliv iz BiH motivisan repatrijacijom dobiti – povratkom dobiti u zemlju stranog investitora – je za 17 godina (2007 – 2023) bio 17 milijardi KM.
Strani investitori su pomogli bosanskoj ekonomiji, njenom razvoju i rastu, a cijena koja je za tu pomoć plaćena je 17 milijardi KM (1 milijarda KM prosječno godišnje).
U prosjeku, od 2017.godine repatrijacija dobiti (dohotka od stranih investicija u BiH) godišnje je rasla više nego dvostruko brže od rasta bosanskog nominalnog BDP (16% naprema 7%).
