Prije pet godina smo u dva navrata, u aprili 2020. i junu 2020. ukazali na činjenicu da je Bosna i Hercegovina od polovine 2016.godine počela, preko svojih banaka, finansirati Evropsku uniju i njene države.
2023.godine obe agencije za bankarstvo su donjele odluku da ograniče pozajmljivanje novca stranim pravnim licima, u septembru 2024.godine Agencija za bankarstvo Republike Srpske (ABRS) je dodatno pooštrila “iznošenje novca” iz banaka sa sjedištem u Republici Srpskoj.
Nedavno 23.januara 2025. Predsjednik Republike Srpske je dao rok od 90 dana da banke vrate u Republiku Srpsku 750 miliona KM koje su deponovale u inostranstvu i 150 miliona KM koje su uložile u strane obveznice.
A čini se da upravo danas, blagodareći ažurnosti i profesionalizmu Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBH) u publikovanju bankarskih statistika, možemo govoriti o pozitivnom preokretu u poslovanju banaka sa inostranstvom?
Prema objavljenim podacima o konsolidovanom bilansu komercijalnih banaka sa sjedištem u Republici Srpskoj za 31.12.2024. devizna potraživanja banaka su smanjena u decembru za 209 miliona KM u odnosu na novembar 2024 (sa 1,35 milijardi KM na 1,14 milijardi KM).
Vratili smo se unazad do polovine 2016.godine kada su banke započele zamjenu KM u devize i “iznošenje deviza u inostranstvo” i morali smo priznati da je pad deviznih potraživanja od 209 milion KM ubjedljivo najveći, kao i da je novembarsko stanje deviznih potraživanja od 1,35 milijardi KM bilo istorijski najviše.
CBBH devizna potraživanja vodi kao tzv. stranu aktivu banaka i u konsolidovanom bilansu ne pruža informaciju o kojoj vrsti deviznih potraživanja se radi, a Agencija za bankarstvo Republike Srpske (ABRS) još uvijek nije objavila podatke o deviznim potraživanjima banaka za 31.12.2024. (objaviće do kraja marta 2025.godine) tako da su nam na raspolaganju samo analitički podaci o deviznim potraživanjima banaka koje je publikovala ABRS za 30.9.2024.godine.
Kako smo i pokazali u prethodnoj objavi prema tim podacima ukupna devizna potraživanja od 1,35 milijardi KM najvećim djelom se odnose na depozite banaka u inostranstvu 944 miliona KM i dužničke hartije od vrijednosti u zemljama EU od 159 miliona (82%), na devizna sredstva u trezorima banaka (105 miliona KM, 8%) i ostala devizna potraživanja (10%).
Devizna potraživanja banaka sa sjedištem u Republici Srpskoj, u milijardama KM
Izvor: www.cbbh.ba
Na osnovu ovoga zaključujemo da su smanjena devizna potraživanja koja se odnose ili na depozite u inostranstvu ili na strane dužničke hartije od vrijednosti zemalja EU, ili i na jedno i na drugo.
Podsjetimo se da je ABRS 2023.godine propisala da banke mogu ukupno, direktno ili indirektno, posuditi stranim vladama i stranim centralnim bankama maksimalni iznos koji ne prelazi 100% priznatog kapitala banke (ABRS, Odluka o privremenim mjerama za ograničenje izloženosti, 6.4.2023).
Potom je u septembru 2024.godine ova odluka izmjenjena (SG RS 84/24) i umjesto 100% priznatog kapitala banke stavljeno je 50%, a ABRS je naglasila da odluka stupa na snagu 31.12.2024., a ne 1.januara 2025. pa je to još jedan razlog zašto smanjeno stanje deviznih potraživanja na 31.12.2024. dovodimo u vezu sa odlukama ABRS.
Nije baš najjasnije kako neka srpska banka može potraživati od neke strane centralne banke, ali jasno je da potraživanja prema stranim vladama mogu biti samo potraživanja po dužničkim hartijama od vrijednosti, kao što je i regulisano odlukom ABRS.
Priznati tj. regulatorni kapital banaka u Republici Srpskoj je 1,33 milijarde KM (30.9.2024) i ako su maksimalno dozvoljena devizna potraživanja 50% priznatog kapitala, onda su ukupno dozvoljena potraživanja koje srpske banke mogu držati u hartijama od vrijednosti stranih vlada (i stranih centralnih banaka) na dan 31.12.2024. 665 miliona KM (1,33 x 0,5), a ukupna potraživanja po hartijama od vrijednosti zemalja EU su 30.9.2024. bila 159 miliona KM.
Pošto je regulacija ciljano išla na potraživanja banaka prema stranim vladama vrlo je vjerovatno da je njihovo smanjenje jednim djelom uzrok pada ukupnih deviznih potraživanja za 209 milion KM – pojedine banke su odlučile, zbog mjera ABRS, da prodaju obveznice ili trezorske zapise stranih vlada, a smanjene su i još neka druga devizna potraživanja, najvjerovatnije depoziti kod ino banaka.
Vjerovatno su Ministarstvo finansija Republike Srpske (MFRS) i ABRS vodili dodatno i pregovore sa bankama i sugerisale im da jedan dio sredstava vrate iz inostranstva, na taj način koristeći moralno ubjeđivanje kao instrument ekonomske politike i politike regulacije banaka.
Postoji još dva bitna razloga zbog kojeg pronalazimo vezu između regulative ABRS i pada deviznih potraživanja banaka.
Agencija za bankarstvo Federacije BiH nije izmjenila odluku o privremenim mjerama za ograničenje izloženosti (sa 100% na 50% priznatog kapitala) i devizna potraživanja banaka sa sjedištem u Federaciji nisu smanjena u decembru 2024.godine.
U zadnjih nekoliko emisija petogodišnjih obveznica Republike Srpske one su prodavane po kamatnoj stopi od 6%, a u javnom pozivu za upis i uplatu 73.emisije obveznica od 24.januara 2025.godine navedena je kamatna stopa od 5,5% za obveznice koje će biti emitovane 3.februara 2025.godine.
Ovakva ponuda je možda posljedica opšteg trenda pada kamatnih stopa u eurozoni, ali prije će biti da MFRS računa na dodatnu tražnju za obveznicama po osnovu povučenih sredstava iz inostranstva?
Ako je ovo tačno, na djelu je prelijep primjer koordinacije rada ABRS i MFRS, koji istovremeno predstavlja školski primjer državotvorne ekonomske politike – povećanje likvidnosti tržišta javnog duga kroz kontrolu kretanja novca i kapitala putem regulacije banaka, a radi povećanja tražnje za javnim dugom i smanjenja kamatnih troškova javnog duga.
Ako ova emisija prođe po 5,5% budžet Republike Srpske će uštediti 875 hiljada KM (0,5% x 35 miliona KM x 5 godina), a ABRS će odnijeti jednu veliku pobjedu, kojoj je i Bife malim djelom doprinio otvarajući debatu o odlivu sredstava iz banaka u inostranstvo prije pet godina, a pisali smo o tome još i u najmanje dva navrata: Odnosi banaka sa sjedištem u Republici Srpskoj prema strancima – Ahilova peta i Zašto Republika Srpska ne bi trebala bankrotirati (4) – Intelekt i moral.
Relaksacija odnosa sa američkom administracijom i ponovno otvaranje trezora banaka iz drugog entiteta za finansiranje budžeta Republike Srpske su naravno ostali elementi državotvorne ekonomske politike.
Banke iz Federacije Bosne i Hercegovine su na vrhuncu držale oko 400 miliona KM hartija od vrijednosti Republike Srpske , a sada je taj iznos 252,5 miliona KM (30.9.2024).