Sezona godišnjih odmora je u toku, isto kao i sezona objave godišnjih izvještaja, a to globalnim i lokalnim finansijskim tržištima daje, ili bi trebalo da daje, nove impulse i visoku kolebljivost berzanskih indeksa i cijena pojedinačnih aktiva.
Na američkom tržištu tačno se zna kada će koja kompanija objaviti rezultate poslovanja. Objave se prate ne samo na dnevnom nivou već i u minut, a tržište reaguje na svako odstupanje od prognoziranih prihoda i profita. Prognoze ovih veličina poznate su cijelom tržištu.
Ako se, kao što je to čest slučaj, finansijski izvještaji objave poslije zatvaranja tržišta, odnosno nakon završetka trgovačkog dana, tržište reaguje u okviru trgovanja nakon završetka redovne trgovine (after-hours trading, 16:00–20:00).
Cijena akcija SpaceX-a je u ponedjeljak i utorak, poslije dugog dnevnog niza pada, donijela svojim akcionarima dobitke od oko 15%, a finansijski izvještaji, prvi od kada je izvršen IPO, objavljeni su u utorak, 4. avgusta, poslije 16 časova po američkom vremenu (Istočna obala), odnosno poslije 22 časa po srednjoevropskom vremenu, zbog razlike u vremenskim zonama od osam časova.
SpaceX je za godinu dana udvostručio prihode, gubitak u poslovanju smanjen je sa oko četiri milijarde američkih dolara na „svega“ pola milijarde, ali tržište uopšte nije impresionirano ovakvim poslovnim rezultatom. To se vidi po cijeni akcija SpaceX-a u after-hours tradingu, koja je pala za oko 7% u odnosu na jučerašnju cijenu zatvaranja.
Američke berze se, isto kao i većina evropskih berzi, otvaraju nakon jutarnje kave, u pola deset (15.30 časova po srednjoevropskom vremenu), a prije otvaranja, u tzv. pre-market trgovanju (4:00–9:30), odnosno jutarnjoj trgovini prije pola deset, tržište već ima informaciju o preovlađujućoj cijeni po kojoj će se trgovanje otvoriti.
Cijena iz after-hours trgovanja se obično preslikava u pre-market cijenu, osim ako tokom noći ili u ranim jutarnjim časovima na tržištu ne osvane neka nova, bitna informacija koja mijenja poslovne izglede kompanije.
Takav način funkcionisanja nije slučajan. Na razvijenim tržištima hiljade profesionalnih investitora, investicionih fondova, analitičara i algoritamskih sistema istovremeno analiziraju nove informacije, zbog čega se one gotovo trenutno ugrađuju u cijenu akcije. Upravo brzina kojom tržište obrađuje nove informacije predstavlja jedno od osnovnih obilježja njegove efikasnosti.
Tako funkcioniše američko, efikasno tržište akcija, a na potpuno suprotnim, neefikasnim osnovama djeluje tržišni mehanizam na bosanskohercegovačkim berzama – primjer Mtel a.d. Banjaluka u tu svrhu veoma je ilustrativan.
U petak, 31. jula, u 13.03 časa (trgovanje se odvija u periodu od 9.30 do 13.00 časova), objavljen je polugodišnji izvještaj o poslovanju Mtel-a a.d. Banjaluka za 2026. godinu.
Pažnju tržišta uopšte nisu privukla dva osnovna podatka koja su na svakom tržištu koje drži do sebe predmet glavne analize, a to su prihodi i profit, odnosno njihova dinamika promjene.
Rast prihoda i dobiti Mtela a.d. Banjaluka
prvo polugodište 2025 – prvo polugodište 2026.
Izvor: Finansijski izvještaji Mtela a.d. Banjaluka (Obrada Bife.ba)
Tržište je imalo dva dana, subotu i nedjelju, da obradi informacije iz najnovijih finansijskih izvještaja, ali u ponedjeljak, 3. avgusta, nije bilo trgovanja, dok je 4. avgusta cijena porasla za 2%, uz promet od svega 500 KM (pardon 495 KM).
Prihodi Mtel-a su u prvom polugodištu povećani za 8,1%, a neto dobit za 48%. S obzirom na to da broj akcija nije mijenjan, za isti procenat porasla je i neto dobit (čista zarada) po jednoj akciji, sa 0,0593 KM u prvom polugodištu 2025. godine na 0,0876 KM u prvom polugodištu 2026. godine.
Rast neto dobiti od gotovo 50% predstavlja rezultat koji bi na većini razvijenih tržišta privukao pažnju investitora, posebno imajući u vidu da je ostvaren uz istovremeni rast prihoda i bez povećanja broja emitovanih akcija. Takva kombinacija ukazuje na značajno unapređenje profitabilnosti poslovanja.
Izrazita disproporcija u promjeni prihoda i neto dobiti posljedica je dobrog upravljanja troškovima; smanjeni su finansijski rashodi, ostali poslovni rashodi i troškovi amortizacije.
Da je Mtel a.d. Banjaluka na Njujorškoj berzi ili na listingu Nasdaq-a, ovakav rast neto dobiti vrlo sigurno bi privukao pažnju investitora i mogao bi dovesti do snažne reakcije tržišta, odnosno značajnog rasta cijene akcije, praćenog osjetno većim prometom. Međutim, tržište akcija u BiH ne funkcioniše na taj način.
Sezona objave finansijskih izvještaja poklopila se sa sezonom godišnjih odmora i malo ko od investitora mari za poslovne rezultate Mtel-a. To pokazuju letargija cijene i prometa nakon objave odličnih finansijskih izvještaja.
Da je kojim slučajem Mtel objavio isplatu kvartalne ili polugodišnje dividende, što nije nepoznata dividendna politika na tržištima akcija u SAD, cijena i promet akcijom vjerovatno bi reagovali bez obzira na visoke temperature i napučene plaže.
Na kraju, zanimljivo bi bilo otkriti koliko je puta polugodišnji finansijski izvještaj Mtel-a otvoren ili preuzet sa sajta Banjalučke berze tokom vikenda.
Te informacije posjeduje Banjalučka berza i one bi mogle pokazati stepen i intenzitet (ne)zainteresovanosti investitora za ulaganje u finansijsku imovinu u BiH.
PORICANJE ODGOVORNOSTI
Analize finansijskog tržišta i, ili pojedinačnih hartija od vrijednosti (akcija, trezorskih zapisa, obveznica) na Bife.ba, ne predstavljaju na bilo koji način prijedlog za kupovinu ili prodaju hartija od vrijednosti. Analize ove vrste su samo lični stavovi autora, a ne investiciono savjetovanje ili privatno bankarstvo.
