Gotovo neprekidno, od oktobra 2008. do juna 2022.godine, Evropska centralna banka (ECB) je spuštala svoje referentne kamatne stope, a u jednom dugačkom, osmogodišnjem, periodu (jun 2014 – jun 2022) one su bile čak i negativne.
Od jula 2022. godine ECB, nakon 14 godina, mjenja smjer svoje monetarne politike i ekspanzivna ustupa mjesto restriktivnoj monetarnoj politici.
Epoha jeftinog novca, niskih i opadajućih kamatnih stopa, zamjenjena je epohom skupog novca, rastućih i visokih kamatnih stopa, ali ne zadugo.
U julu ove godine ECB ponovo počinje smanjivati kamatne stope i do sada ih je smanjila tri puta.
Njena osnovna referentna kamatna stopa je od jula do kraja oktobra sa 4,5% smanjena na 3,4%.
Kolika je, uporedno posmatrano, profitabilnost banaka u BiH, kako su se banke sa sjedištem u Bosni “snašle” u promjenama monetarne politike ECB i kako je nagli rast kamatnih stopa uticao na njihovu profitabilnost i kakve, šire, ekonomske poruke šalje profitabilnost banaka bosanskoj ekonomiji?
Već duže vrijeme bosanske banke su profitabilnije od banaka u eurozoni tj. od “evropskih” banaka, a razlozi ovoj očekivanoj pojavi su mnogobrojni.
Neto profit u odnosu na aktivu banaka (Return on Asset), u %
Izvor: www.ecb.europa.eu i www.cbbh.ba
Stepen konkurencije među bankama, koja uvijek obara cijene (bankarskih) usluga, je veći u eurozoni nego u Bosni, zbog jedinstvenog evropskog bankarskog tržišta čiji član nije BiH.
U eurozoni banke su izložene i konkurenciji nebankarskih finansijskih institucija koje na veliko nude tržištu proizvode koji su konkurencija štednji i depozitima u bankama.
Ta vrsta konkurencije između bankarskih i nebankarskih finansijskih institucija je, uzimajući u oblik imovinski disparitet, vrlo niska; imovina svih banaka u BiH je 42,4 milijarde KM, a imovina svih ostalih finansijskih institucija (koje nisu banke) je 6,1 milijardi KM (prema stanju na kraju septembra 2024).
Sljedeći razlog veće profitabilnosti bosanskih banaka je usmjeravanje viška likvidnosti isključivo u banke, zbog nerazvijenosti finansijskih tržišta u BiH, ali i zbog nedovoljne finansijske obavještenosti, i generalno niske finansijske pismenosti, onih fizičkih i pravnih lica u BiH koja raspolažu sa slobodnim novčanim sredstvima.
S obzirom da bosanske banke nisu izložene konkurenciji “sa vana” (firme iz BiH se rjetko zadužuju u inostranstvu), a ni “iznutra” (nebankarske finansijske institucije su srazmjerno male), a nerazvijenost bosanskih finansijskih tržišta ne daje dovoljno dobrih opcija za investiranje, one nisu imale jak motiv da bitno podignu kamatne stope na depozite tokom njihovog dvogodišnjeg rasta u eurozoni.
Istovremeno bosanske banke se susreću sa niskim ograničenjima prilikom ulaganja novca u eurozonu i tu mogućnost su obilno koristile tokom rasta kamatnih stopa koji je započeo u julu 2022.
Srazmjerno niski troškovi finansiranja banaka i rast kamatnih stopa u eurozoni, uz izuzetno opreznu kreditnu politiku na tržištu BiH, proizveli su visok rast profitabilnosti bosanskih banaka, koje ovo tržište ne pamti.
Na kraju juna ove godine banke su na svakih sto jedinica aktive zarađivale 2,5 KM, a povrat na aktivu od 2,5% pokazatelj je izuzetno visoke efikasnosti u upravljanju imovinom.
Upravo zbog prethodno navedenih razlika u karakteristikama bosanskog i evropskog bankarskog tržišta postojeći jaz u profitabilnosti se dodatno proširio od juna 2022.godine.
Bilo bi pogrešno na rast profitabilnosti banaka gledati kao na samo i isključivo korist za akcionare banaka, jer većoj neto dobiti prethodi i veća bruto dobit tj. apsolutno veći javni prihodi po ovome osnovu.
Uvećana poreska osnovica nije jedina ekonomska korist od dobre poslovne politike bosanskih banaka.
Jedan dio zarade će biti pripisan kapitalu, te će se na taj način povećati kapacitet banaka da apsorbuju gubitke, slične onima iz 2010.godine kad je bankarski sektor poslovao sa gubicima.
Jedan dio isplaćene dividende će biti potrošen ili investiran u BiH, a menadžeri izrazito uspješnih banaka će dio dobijenih bonusa potrošiti takođe u BiH, kao i ostali dio personala banaka koji bude nagrađen zbog dobrih poslovnih rezultata.
Dio zadržane neto dobiti banaka će biti iskorišten za proširenje poslovanja, investicije u osnovna sredstva i zapošljavanje novih radnika, sa pozitivnim efektima i izvan bankarskog sektora.
Ovako visoka profitabilnost smanjuje vjerovatnoću da će javna – budžetska sredstva biti u budućnosti korištena za sanaciju banaka.
Tokom zadnjih desetak godina bosanski bankarski sektor je značajno povećao svoju kapitalnu bazu.
Način poslovanja bankarskog sektora, visoka profitabilnost, a prije svega umješnost u raspolaganju imovinom, bi mogao biti uzor za poslovanje preduzeća iz javnog sektora BiH koje, u prosjeku, koriste svoju aktivu na način koji nije dovoljan za ostvarenje zadovoljavajućeg povrata na akcijski kapital (return on equity, ROA).
Ta javna preduzeća, pogotovo iz elektro-energetskog sektora, su izuzetno regulisana i ako ta regulacija smeta povećanju njihove profitabilnosti, onda se ova oblast može drugačije urediti, naravno ako se želi povećati akumulativnost javnog sektora.
Izmjena regulacije, poskupljenje električne energije za 10% od 1.avgusta, je mjera ekonomske politike skrojena nakon spoznaje da socijalna politika ne smije biti na teret profitabilnosti isključivo javnog sektora, jer mu se na taj način uskraćuju interni izvori za finansiranje rasta i razvoja djelatnosti koju obavlja.
Ali uporedo sa zahtjevima za izmjenu regulacije, a i nakon njene izmjene, uvijek bi se mogle pokušati iskoristiti unutrašnje rezerve za povećanje profitabilnosti, koje ovome sektoru ne manjkaju?
