Kao što je bilo i očekivano, u okviru najavljene politike zaštite američkog tržišta, koja se počela provoditi već od kraja januara 2025. godine, početkom aprila američka administracija je uvela sveobuhvatne carine na uvoz roba iz zemalja glavnih spoljnotrgovinskih partnera, ali i svih ostalih zemalja koje, prema američkim podacima, imaju registrovan (nepravedni) trgovinski suficit u robnoj razmjeni sa SAD, čime je otvoreno jedno, za 21. vijek poznato poglavlje u međunarodnoj trgovini, ali mnogo intenzivnije nego u prvom mandatu američkog predsjednika Donalda Trampa.
2.april 2025. godine, dan kada su SAD obznanile svijetu da uvode univerzalne i recipročne carine na uvoz u SAD, je u političko-propagandnom žargonu označen kao Dan Oslobođenja (Liberation Day) američke ekonomije od navodne nepoštene konkurencije koja je dovela do ogromnog deficita u američkoj spoljnoj trgovini (veći uvoz od izvoza) i ogromne patnje Amerike, koja, budući da je okupirana stranom robom i slabim perspektivama izvoza, vapi da bude oslobođena.
Za univerzalnu carinu za sve zemlje osim Kanade i Meksika od 10% saopšteno je da stupa na snagu 5. aprila, a za recipročne carine (variraju zavisno od veličine američkog deficita sa pojedinim zemljama) bilo je planirano stupanje na snagu 9. aprila, ali je ono prolongirano na 90 dana za većinu zemalja osim Kine.
Sva velika svjetska finansijska tržišta su odmah (3. april) reagovala na novu, dosad najjaču etapu trgovinskog rata i investitori su započeli rasprodaju akcija, smatrajući da globalni rast cijena uvoznih roba i prekid trgovačkih odnosa neminovno moraju dovesti do pada budućih zarada akcionarskih društava.
Novi šok za tržište nastupa 9. aprila, odnosno 10. aprila, kada SAD uvode nove, dodatne carine na kineski uvoz koje se sada penju na ukupno 125%, a Kina (ne)očekivano i brzo uzvraća snažnim kontramjerama – carinskom stopom od 84%.
Na ovaj događaj se nadovezala dva saopštenja od 16. aprila: američke kompanije NVIDIA (najveći proizvođač čipova) da očekuje gubitak od 5,5 milijardi dolara u prvom kvartalu 2025. godine kao posljedicu izvoznih ograničenja, i Federalnih rezervi (američka centralna banka) da trgovinski rat može dovesti do rasta inflacije i bitnog smanjenja ekonomskog rasta.
Svi ovi događaji su za dvije sedmice žestoko uzdrmali sva velika svjetska tržišta, proizveli ogromnu neizvjesnost, srušili ih, u jednom trenutku za više od 10%, i očekivano je bilo da se taj pesimizam prenese i na bosansku ekonomiju i njeno tržište akcija.
Američke carine na evropski izvoz bi trebale smanjiti evropski izvoz u SAD i smanjiti proizvodnju i zaposlenost u Evropskoj uniji, i tražnju zemalja EU za uslugama i proizvodima iz BiH, a dalje smanjenje proizvodnje u BiH se neminovno odražava na prihode i profitabilnost bosanskih akcionarskih društava – ovo je samo jedan od načina na koji trgovinski rat utiče na bosansku ekonomiju.
I pored očiglednih uticaja ekonomskih kretanja u zemljama EU na ekonomiju Bosne i Hercegovine, bosanska tržišta akcija uopšte nisu reagovala na pad svjetskih berzi – vrijednosti vodećih indeksa akcija na berzama u Sarajevu (SASX 30) i Banjaluci (BIRS) su zadržale gotovo iste vrijednosti.
Ni akcionarska društva sa najvećom kapitalizacijom (broj akcija puta tržišna cijena akcije) nisu bila pogođena promjenama na globalnim tržištima i njihova zanemarljiva promjena je i dalje pod uticajem očekivanja o veličini dividende za 2025. godinu – to posebno važi za akcije Mtela a.d. Banjaluka (TLKM-R-A)– i kamatnih stopa na tržištu obveznica koje je postalo konkurencija tržištu akcija.
Iz perspektive bosanskog tržišta akcija, a sudeći prema reakciji vodećih indeksa i akcija koje se ponašaju kao da se ništa od naročite ekonomske važnosti nije desilo, i koje su otpornije na trgovinski rat od kineskog tržišta akcija (indeks Shanghai Composite prikazan na grafikonu), Dan Oslobođenja neće uticati na bosansku ekonomiju, barem ne u bliskoj budućnosti?
Berze u Bosni i Hercegovini na trgovinski rat gledaju kao na primarno sukob između velikih trgovinskih blokova, motivisan naporima američke administracije da smanji trajni i veliki američki spoljnotrgovinski deficit, a ne kao na potencijalni uzrok smanjenja bosanske ekonomije i profita preduzeća zbog pada prihoda i rasta troškova njihovog poslovanja?
Indeksi tržišta akcija u svijetu i BiH i kretanje cijena pojedinih akcija
(1.april 2025 – 18.april 2025)
Izvor: Investing.com, SASE, BLSE. Podsjetnik: BHTRS – BH Telekom d.d. Sarajevo, TLKM-R-A – Mtel a.d. Banjaluka.
Bosanske berze su tradicionalno manje osjetljive na ekonomske novosti iz inostranstva, a pogotovo su neosjetljive na informacije čiji direktan i brz uticaj na rad akcionarskih društava nisu u stanju da razumiju.
Zbunjuje ih i odgađanje primjene novih, viših carina, kao i pregovori koji se vode uporedo sa trgovinskim ratom, tako da posve inertno reaguju na događaje kojima su samo granično direktno dotaknute – bosanski izvoz u SAD jeste opterećen dodatnim carinama, ali obim spoljnotrgovinske razmjene između SAD i BiH je apsolutno marginalna stavka u spoljnoj trgovini Bosne i Hercegovine.
To je reakcija sa tržišta akcija, a šta se desilo na tržištu obveznica, gdje se pad kamatne stope i visoka potražnja za novim emisijama javnog duga može, čak i u BiH, tumačiti kao sklonost ka manje rizičnim ulaganjima u vremenu velike nesigurnosti izazvane trgovinskim ratom?
Prva emisija štednih obveznica Republike Srpske, čiji je upis trajao i nakon Dana Oslobođenja, je kompletno rasprodata po efektivnoj kamatnoj stopi od 4,33%.
Kupci su velikim dijelom fizička lica kojima je ovo prvi kontakt sa ovim tržištem, i nemoguće je da oni, barem na intuitivnom nivou, nisu svjesni mogućih negativnih posljedica trgovinskog rata na bosansku ekonomiju i indirektno njihovih investicija.
I Federacija Bosne i Hercegovine je nakon Dana Oslobođenja izvršila dvije emisije javnog duga, emitujući dug na 6 mjeseci i 5 godina (8. april i 16. april).
Želja investitora da kupe ove emisije bila je ogromna, čak i po cijenu niže kamatne stope u odnosu na prethodne emisije na 6 mjeseci i 5 godina, te se i na osnovu ovih podataka može posumnjati da investitori teže sigurnim ulaganjima u vremenu nestabilnosti koju prouzrokuje trgovinski rat.
Obveznice su ulaganja koja daju fiksan prinos, koji je obično niži nego kod akcija, koje su ulaganja sa varijabilnim prinosima – obveznice, pogotovo obveznice javnog sektora, se smatraju manje rizičnim ulaganjima od akcija, a tražnja za obveznicama javnog sektora uvijek raste u kriznom ili predkriznom vremenu.
Nasuprot tržištu akcija koje djeluje nezainteresovano za Dan Oslobođenja, tržište obveznica možda ipak šalje signale da razumije neizvjesnost koju pred ekonomiju postavlja politika ekonomskog protekcionizma SAD i kontraprotekcionizma zemalja koje su njihova meta?
PORICANJE ODGOVORNOSTI
Analize finansijskog tržišta i,ili pojedinačnih hartija od vrijednosti (akcija, trezorskih zapisa, obveznica) na Bife.ba, ne predstavljaju na bilo koji način prijedlog za kupovinu ili prodaju hartija od vrijednosti. Analize ove vrste su samo lični stavovi autora, a ne investiciono savjetovanje ili privatno bankarstvo.
