Evropa je nedavno odlučila da završi dugački ciklus smanjenja kamatnih stopa koji je trajao, sa dva kratka prekida, 20 godina.
Category: Comparative analysis/Komparativna analiza
Cijena novih stanova u Republici Srpskoj u trećem kvartalu 2023.godine – Pokvarena očekivanja
9.novembra su objavljeni podaci o cijenama novih stanova u Republici Srpskoj za treći kvartal (tromjesječje) 2023.godine.
Monetarni agregati u Bosni i Hercegovini – Šta to bješe novac?
Iza na prvi utisak vrlo komplikovanih stručnih pojmova, iz bilo koje oblasti, uvijek se kriju vrlo jednostavne stvari razumljive svakom prosječno inteligentnom čovjeku.
Cena uralske nafte – Svaka ponuda stvara sebi tražnju
Vrlo često se desi da neka mera ekonomske politike ne da željene rezultate, isto kao što i sankcije dovedu do neočekivanog ili potpuno suprotnog ishoda.
Rast cijena u BiH i promjene u ekonomskom sistemu – Ono što bi trebalo biti najbitnije
Promjene u cijenama pružaju izvanredne informacije za razumijevanje promjena u ekonomskom sistemu, a nakon toga i za donošenje mjera ekonomske politike radi stvaranja željene strukture ekonomskog sistema.
Posljedice prevelikog optimizma u planiranju budžeta Republike Srpske – Osuđena na promjene
U prethodnom tekstu smo iznijeli tvrdnju da je nemoguće da Republika Srpska ostvari planirani rast realnog BDP-a od 3,1% u 2023.godine i da je zato rebalans budžeta neminovnost?
Inflacija u SAD – Posledice broja 3
Američki državna i ekonomska politika je ponovo dokazala viši stepen efikasnosti u porođenju sa područjem na kojem je evro zakonsko sredstvo plaćanja (evrozona).
Odnosi Bosne i MMF-a – U pripravnosti
Većina zemalja koja očekuje da bi mogla imati kratkoročne probleme sa izmirivanjem obaveza po javnom duga obraća se MMF- u sa zahtjevom za ugovaranje Stand-by aranžman (SBA).
Prognoza inflacije u Srbiji – Kome pokloniti veru
Svako se u manjoj ili većoj meri bavi prognozom pojava koje smatra bitnim za svoj ekonomski i društveni status.
Zaposlenost po privrednim djelatnostima u BiH – Kvalitet je u kvantitetu?
O društvenoj grupi se može razumno zaključivati, na način da njena brojnost određuje njenu snagu, kvalitet i uticaj?
Zašto Republika Srpska ne bi trebala bankrotirati (6) – Kompleks niže vrijednosti
Jedna od predrasuda na tržištu javnog duga bosanskih entiteta je da je ono po svomu gore od tržišta javnog duga najrazvijenijih ekonomija.
Zašto Republika Srpska ne bi trebala bankrotirati (3) – Repriza?
Uvijek kad banka pozajmljuje novac njena likvidnost se smanjuje, a to štediše i ostali klijenti banaka ne vole.
Zašto Republika Srpska ne bi trebala bankrotirati (1) – Na dohvatu ruke
U ovome i nekoliko narednih tekstova objasnićemo kako Republika Srpska može izmiriti obaveze koje dospjevaju krajem juna ove godine i zašto Republika Srpska ne bi trebala bankrotirati.
Povrat na kapital i investicije – Polako, ali sigurno
Jedan od najvažnijih pokazatelja uspješnosti (profitabilnosti ili rentabilnosti) poslovanja svake firme dobija se kad se neto dobit stavi u odnos sa knjigovodstvenom vrijednošću sredstava koje pripadaju vlasniku firme.
Politika isplate dividendi – Gdje to ima?
Kada se bosanski, ili šire posmatrano, čovjek sa Balkana nečemu negativnom, ili nekome negativnom rezignirano čudi vrlo često to izražava poznatom pesimističkom uzrečicom: “Gdje to ima?”
Istraživanje i razvoj u Bosni i Hercegovini – Razbibriga
U ljudskoj prirodi je da razmišlja o pojavama i predmetima sa kojima je okružena i koje je dotiču, da bi ih što bolje i više razumila i shvatila, te donijela sopstvene stavove, sudove i zaključke o njima.
Kriva prinosa u Njemačkoj – Deset minus dva
Pesimizam njemačkih potrošača i umjereni optimizam njemačkih kapitalista analizirali smo u više navrata u prethodnim objavama, ukazujući na klasnu borbu u Njemačkoj uprkos niskoj stopi nezaposlenosti.
Likvidnost BH Telecoma – Pet plus
Svaka firma, bila ona mala, ili velika poput BH Telecoma d.d. Sarajevo, ima dvije vrste imovine – tekuću i fiksnu.
Ekonomska budućnost Crne Gore – 51% : 49%
Drugog aprila objavljeni su rezultati izbora za predsjednika Crne Gore, na kojima je ova država za predsjednika dobila ekonomistu sa izvanrednim stručnim i naučnim referencama, a mnogi su u ovome izboru vidjeli dobru vijest za crnogorsku ekonomiju.
Stopa inflacije kao cilj ekonomske politike – Inflatorno oporezivanje
Svaka država uspostavlja i ubire različite vrste poreza koji služe za finansiranje javne potrošnje.
Prodaja druge po veličini švajcarske banke – Korak dalje
Uvek kada se dešavaju velike promene u ekonomskoj, posebno monetarnoj, politici bankarske krize je vrlo teško izbeći, a još teže sa njima upravljati.
Stanje njemačke ekonomije – Bezrazložan strah
Ekonomska statistika je zainteresovana za mnoge podatke, a tri su ključna: stopa rasta realnog BDP, nezaposlenost i inflacija.
Kupovina stana kao zaštita od inflacije – Unaprjed izgubljena trka?
U tekstu koji je dozvao stihove pjesnika Džonija Štulića (strahovi su konjukturni, od njih se dobro živi) iznjeli smo pretpostavku da su neizvjesnost i rast cijena građevinskog materijala usljed početka rata u Ukrajini i Rusije doprinjeli rastu cijena stanova u BiH.
Devizni kurs albanske valute – Lek za inflaciju
Odnosi između kupaca i prodavaca u zemljama koje imaju različita zakonska sredstva plaćanja (novac) uspostavljaju se preko deviznog kursa.
Način određivanja cene električne energije domaćinstvima u Evropskoj uniji- Trgovačka logika
Velika tema za svakog malog čoveka u Srbiji i Bosni je cena električne energije u 2023.godini.
Borba protiv inflacije u 2022.godini – Izgubljena bitka
Kakvi su rezultati dosadašnje polugodišnje borbe protiv inflacije u SAD, nakon što je američka centralna banka pet puta podigla kamatnu stopu?
Ruska, uralska, nafta – Zbogom nevidljivoj ruci?
Dvije najpoznatije naftne robne marke su Brent Crude Oil i WTI (West Texas Intermediate).
Proizvodnja električne energije u BiH – Energetska bajka
U Bosni i Hercegovini se vole hvaliti proizvodnjom električne energije, pa bi se mogao izvesti zaključak da je ova djelatnost u stalnom rastu?
Da li je korištenje slobodnih deviznih rezervi CBBiH za kreditiranje bosanskih entiteta u suprotnosti sa modelom valutnog odbora? – Ako laže koza, ne laže rog
Na prijedlog člana Predsjedništva BiH g.Milorada Dodika da CBBiH slobodne devizne rezerve posudi bosanskim entitetima CBBiH je reagovala izuzetno negativno.
Loši krediti u Hrvatskoj – Država ili „kolonija“
Loši krediti u bilansima banaka su oni koje dužnici ne vraćaju, ili koje nikada neće vratiti.
Stambena novogradnja u Republici Srpskoj – Balon?
Prije desetak dana objavljeni su statistički podaci o kretanju cijena stanova u Republici Srpskoj za drugo tromjesječje 2022. godine.
Inflacija u Njemačkoj – Priče za malu djecu
U demokratskim društvima se smatra da je većina uvijek u pravu, ali vrlo često mišljenje većine može biti apsolutno pogrešno.
Vlasnici doma – Krov nad glavom ili posao
U većini zemalja postoji statistika koja registruje procenat stanovnika koji žive u objektima koji su u njihovom vlasništvu, ili u vlasništvu nekog člana porodice kojoj oni pripadaju.
Kamatni raspon ili spred – Ekonomija iznad svega
Svaki ekonomski razuman čovjek (lat. homoeconomicus) će uvijek nastojati da robu kupi po što nižoj cijeni.
Devizni kurs eura u odnosu na dolar – Preko bare
Centralna banka Sjedinjenih Američkih Država (FED) je 15.juna odlučila povećati svoju referentnu kamatnu stopu za 0,75 procentnih poena i ona se sada kreće u intervalu između 1,5% i 1,75%.
Inflacija u Bosni i inostranstvu – Poput papagaja
Preko fiksnog deviznog kursa (1 EUR = 1,95583 KM) Bosna uvozi inflaciju iz svih zemalja sa kojima trguje.
Ekonomska cijena rata – Putinova inflacija?
Što je poruka jednostavnija veći broj ljudi je može shvatiti.
Kamatna stopa u Frankfurtu – Na međunarodnoj sceni
Emisija sedmogodišnjih obveznica Republike Srpske (RS) od 18.5. i 19.5.2022. nije bila 100% uspješna, jer je RS tražila da bude kreditirana po kamatnoj stopi od 3,6% na, a jedan dio investitora na to nije želi pristati.
Emisije javnog duga u Srbiji – Po 48. put
Sa aspekta javnog duga nova godina je Srbiji počela loša, a nastavila je još lošije.
Reakcija svjetskog tržišta akcija na ukrajinsku krizu – Kada se dvojica svađaju treći se koristi
Akcije su finansijski instrumenti sa tzv. varijabilnim prinosima.
Novi-stari članovi EU sa Balkana – Jedinstveni, ali u različitosti
Rumunija i Bugarska od 1. janura 2007. kada su se pridružile EU djeluju u istom ekonomskom prostoru i sa aspekta pristupa tržištu zemalja EU imaju iste razvojne šanse.
Rast stambenih kredita u Srbiji – Ne može izdobrati?
Na osnovu kretanja stambenih kredita se može dobiti mnogo korisnih informacija o stanju ekonomije, njenim perspektivama, kao i o načinu razmišljanja tržišnih učesnika.
Emisije obveznica Republike Srpske na finansijskom tržištu Bosne i Hercegovine – Pravni vakum?
Ekonomski sistem Republike Srpske/RS počiva na izuzetno jakoj dužničko-povjerilačkoj vezi banaka sa sjedištem u RS i javnog sektora RS.
Sarajevska berza i Banjalučka berza – 40 naprema 0
Bez obzira na izrazitu nerazvijenost finansijskog tržišta u BiH berzanski indeksi su koristan pokazatelj ekonomskih tendencija iz kojih se mogu izvući korisni zaključci.
Hrvatska ekonomija – Ovisnik o turizmu
Ekonomije svih zemalja su pogođene pandemije, a ograničenja u kretanju ljudi, kao i obustava avio-sabraćaja, je najviše štete nanjelo zemljama u kojima je uslužni sektor najrazvijeniji.
Odnos kupovne moći – Muško šišanje
Postoje mnogi načini upoređivanja ekonomija, a jedan od njih je preko odnosa (ili pariteta) kupovne moći (PPP – purchasing power parity).
Inflacija i kamatne stope – SELL OFF
Mada iz perspektive BiH to izgleda čudno, ali ogroman broj ekonomista u svijetu, kao i najveći dio investitora na svjetskim tržištima, ove godine vrlo pažljivo prati statističke objave o visini inflacije u SAD i upoređuje ih sa očekivanom/prognoziranom inflacijom.
Inflacija u BiH u prvih 9 mjeseci – Sukob sa stvarnošću?
Svi mi u BiH prilikom kupovine svjedočimo ogroman rast cijena, međutim paradoksalno, statistički zavodi u BiH još uvijek ne registruju taj ogroman rast u zvaničnim statističkim izvještajima.
Дуг Федерације Босне и Херцеговине – Временска транспарентност
Поред висине укупног дуга квалитет управљања дугом се мјери и брзином којом се подаци о дугу објављују.
Merkosur: sporazum između slona, miša i dva mrava (3)
Zajednica država Merkosur je od početka imala grešku u konstrukciji.
Merkosur: sporazum između slona, miša i dva mrava (2)
Merkosur spada u najveće ekonomske zajednice u svijetu.
Višestrane kompenzacije u Republici Srpskoj – Tri puta mjeri, jednom sjeci
U svakoj tržišnoj privredi se formira lanac dužničko-povjerilačkih odnosa koji se obično poništava plaćanjima u unutrašnjem bezgotovinskom platnom prometu uz posredovanje banaka.
Међубанкарски унутрашњи безготовински платни промет – Српска шапатом паде ?
У Републици Српској је из некога разлога прије пар година владала права јавна манија у вези поређења њене економије са економијом Федерације Босне и Херцеговине.