Velika tema za svakog malog čoveka u Srbiji i Bosni je cena električne energije u 2023.godini.
Category: Comparative analysis/Komparativna analiza
Borba protiv inflacije u 2022.godini – Izgubljena bitka
Kakvi su rezultati dosadašnje polugodišnje borbe protiv inflacije u SAD, nakon što je američka centralna banka pet puta podigla kamatnu stopu?
Ruska, uralska, nafta – Zbogom nevidljivoj ruci?
Dvije najpoznatije naftne robne marke su Brent Crude Oil i WTI (West Texas Intermediate).
Proizvodnja električne energije u BiH – Energetska bajka
U Bosni i Hercegovini se vole hvaliti proizvodnjom električne energije, pa bi se mogao izvesti zaključak da je ova djelatnost u stalnom rastu?
Da li je korištenje slobodnih deviznih rezervi CBBiH za kreditiranje bosanskih entiteta u suprotnosti sa modelom valutnog odbora? – Ako laže koza, ne laže rog
Na prijedlog člana Predsjedništva BiH g.Milorada Dodika da CBBiH slobodne devizne rezerve posudi bosanskim entitetima CBBiH je reagovala izuzetno negativno.
Loši krediti u Hrvatskoj – Država ili „kolonija“
Loši krediti u bilansima banaka su oni koje dužnici ne vraćaju, ili koje nikada neće vratiti.
Stambena novogradnja u Republici Srpskoj – Balon?
Prije desetak dana objavljeni su statistički podaci o kretanju cijena stanova u Republici Srpskoj za drugo tromjesječje 2022. godine.
Inflacija u Njemačkoj – Priče za malu djecu
U demokratskim društvima se smatra da je većina uvijek u pravu, ali vrlo često mišljenje većine može biti apsolutno pogrešno.
Vlasnici doma – Krov nad glavom ili posao
U većini zemalja postoji statistika koja registruje procenat stanovnika koji žive u objektima koji su u njihovom vlasništvu, ili u vlasništvu nekog člana porodice kojoj oni pripadaju.
Kamatni raspon ili spred – Ekonomija iznad svega
Svaki ekonomski razuman čovjek (lat. homoeconomicus) će uvijek nastojati da robu kupi po što nižoj cijeni.
Devizni kurs eura u odnosu na dolar – Preko bare
Centralna banka Sjedinjenih Američkih Država (FED) je 15.juna odlučila povećati svoju referentnu kamatnu stopu za 0,75 procentnih poena i ona se sada kreće u intervalu između 1,5% i 1,75%.
Inflacija u Bosni i inostranstvu – Poput papagaja
Preko fiksnog deviznog kursa (1 EUR = 1,95583 KM) Bosna uvozi inflaciju iz svih zemalja sa kojima trguje.
Ekonomska cijena rata – Putinova inflacija?
Što je poruka jednostavnija veći broj ljudi je može shvatiti.
Kamatna stopa u Frankfurtu – Na međunarodnoj sceni
Emisija sedmogodišnjih obveznica Republike Srpske (RS) od 18.5. i 19.5.2022. nije bila 100% uspješna, jer je RS tražila da bude kreditirana po kamatnoj stopi od 3,6% na, a jedan dio investitora na to nije želi pristati.
Emisije javnog duga u Srbiji – Po 48. put
Sa aspekta javnog duga nova godina je Srbiji počela loša, a nastavila je još lošije.
Reakcija svjetskog tržišta akcija na ukrajinsku krizu – Kada se dvojica svađaju treći se koristi
Akcije su finansijski instrumenti sa tzv. varijabilnim prinosima.
Novi-stari članovi EU sa Balkana – Jedinstveni, ali u različitosti
Rumunija i Bugarska od 1. janura 2007. kada su se pridružile EU djeluju u istom ekonomskom prostoru i sa aspekta pristupa tržištu zemalja EU imaju iste razvojne šanse.
Rast stambenih kredita u Srbiji – Ne može izdobrati?
Na osnovu kretanja stambenih kredita se može dobiti mnogo korisnih informacija o stanju ekonomije, njenim perspektivama, kao i o načinu razmišljanja tržišnih učesnika.
Emisije obveznica Republike Srpske na finansijskom tržištu Bosne i Hercegovine – Pravni vakum?
Ekonomski sistem Republike Srpske/RS počiva na izuzetno jakoj dužničko-povjerilačkoj vezi banaka sa sjedištem u RS i javnog sektora RS.
Sarajevska berza i Banjalučka berza – 40 naprema 0
Bez obzira na izrazitu nerazvijenost finansijskog tržišta u BiH berzanski indeksi su koristan pokazatelj ekonomskih tendencija iz kojih se mogu izvući korisni zaključci.
Hrvatska ekonomija – Ovisnik o turizmu
Ekonomije svih zemalja su pogođene pandemije, a ograničenja u kretanju ljudi, kao i obustava avio-sabraćaja, je najviše štete nanjelo zemljama u kojima je uslužni sektor najrazvijeniji.
Odnos kupovne moći – Muško šišanje
Postoje mnogi načini upoređivanja ekonomija, a jedan od njih je preko odnosa (ili pariteta) kupovne moći (PPP – purchasing power parity).
Inflacija i kamatne stope – SELL OFF
Mada iz perspektive BiH to izgleda čudno, ali ogroman broj ekonomista u svijetu, kao i najveći dio investitora na svjetskim tržištima, ove godine vrlo pažljivo prati statističke objave o visini inflacije u SAD i upoređuje ih sa očekivanom/prognoziranom inflacijom.
Inflacija u BiH u prvih 9 mjeseci – Sukob sa stvarnošću?
Svi mi u BiH prilikom kupovine svjedočimo ogroman rast cijena, međutim paradoksalno, statistički zavodi u BiH još uvijek ne registruju taj ogroman rast u zvaničnim statističkim izvještajima.
Дуг Федерације Босне и Херцеговине – Временска транспарентност
Поред висине укупног дуга квалитет управљања дугом се мјери и брзином којом се подаци о дугу објављују.
Merkosur: sporazum između slona, miša i dva mrava (3)
Zajednica država Merkosur je od početka imala grešku u konstrukciji.
Merkosur: sporazum između slona, miša i dva mrava (2)
Merkosur spada u najveće ekonomske zajednice u svijetu.
Višestrane kompenzacije u Republici Srpskoj – Tri puta mjeri, jednom sjeci
U svakoj tržišnoj privredi se formira lanac dužničko-povjerilačkih odnosa koji se obično poništava plaćanjima u unutrašnjem bezgotovinskom platnom prometu uz posredovanje banaka.
Међубанкарски унутрашњи безготовински платни промет – Српска шапатом паде ?
У Републици Српској је из некога разлога прије пар година владала права јавна манија у вези поређења њене економије са економијом Федерације Босне и Херцеговине.
Nova monetarna strategija Evropske centralne banke – Promjena pravila igre
18 godina cilj monetarne politike ECB je bila stopa inflacije definisana kao “blizu, ali ispod 2%”, a 8.jula 2021.god. ECB je saopštila da mjenja svoju monetarnu strategiju i okviru nje cilj monetarne politike.
Prirodna bogatstva države Kongo – Blagodat ili prokletstvo
Mineralne sirovine mogu, ali ne moraju uticati na životni standard u zemlji u čijoj utrobi se nalaze.
Дужничка криза у Црној Гори – Везаних руку
Општепознато је да је Црна Гора у врло тешкој дужничкој кризи, а ја ћу у овоме тексту дати своје мишљење о неким њеним монетарним, кредитним и валутним узроцима, као и о посљедицама. Читај даље
WEO Update: Neravnomjeran oporavak svjetske ekonomije (I)
U iščekivanju aprilskog MMF-ovog viđenja svjetske ekonomije i prognoze daljih kretanja (WEO – Svjetski ekonomski izgledi ), posmatrajmo malo najskoriji, januarski Update WEO (1).
Tržište akcija u BiH u 2020.godini – Bogatstvo različitosti
Vruća finansijska tema u BiH, kao i u cijelom svijetu, su tzv. kriptovalute, a posebno bitkoin, što je logično zbog velike promjene u njegovoj cijeni krajem 2020., a o toj pojavi se raspravlja i u svijetu i u BiH, što je takođe logično.
Procjena troškova pandemije
Vijeće ministara BiH i entitetske vlade svake godine usvajaju globalni okvir fiskalnog bilansa (Globalni okvir), a mi ćemo na osnovu njega pokušati odrediti koliku će cijenu platiti budžeti BiH da bi sanirali ekonomske probleme koje je prouzrokovala pandemija tokom 2020.god.
За длаку
Почетком 2015.г. ЕЦБ (Европска централна банка) започиње програм масовног кредитирања јавног сектора у земљама зоне еврa, познат под називом “програм куповине за јавни сектор” (енг. PSPP, public sector purchase programme).
Трговина спољна
Као што човјек не зна колико је јак/слаб, прије него што се не одмјери са неким такмацем, исто тако и економски систем себе упознаје када се пореди са конкуренцијом међународном. Једна од релативних мјера снаге економског система је његов положај у међународној подијели рада тј. у трговини спољној.
До извора два путића
Појам „флексибилно тржиште рада“ је појам из економске струке. Истовремено то је и еуфемизам. У граматици еуфемизам представља стилску фигуру којом се неки израз замјењује са неким другим изразом, са различитим циљевима – бонтона ради, да се не повриједи нека друга страна, а понекад и да се прикрије права суштина ствари.
En pi el, ili “brigo moja pređi na drugoga”
Samo kritikovati, a ne predlagati, je loše. Kritikovati i predlagati je u principu dobro, ali samo ako su kritika i prijedlozi argumentovani. Spoj kritike i prijedloga može uticati na dio javnog mnjenja, ali u nedostatku stručne argumentacije njih dvoje mogu tok društvene svijesti pogrešno usmjeriti. Čitaj dalje
Jedanaesta recesija i jedanaesta petoljetka
Koje ekonomske informacije iz svijetske ekonomije će biti predstavljene javnom mnjenju jedne zemlje pretežno zavisi od geografskog položaj te iste zemlje. BiH pretežno ne trguje sa Zimbabveom, radnici iz BiH pretežno ne idu da rade na Haiti, strani investitori u BiH nisu većinom iz Južnoafričke Republike. Kako je BiH evropska zemlja i naše interesovanja su uglavnom vezana za evropske ekonomije i posredno za američku. Naša evrocentričnost je zapravo amerikocentričnost, jer je u velikom dijelu Evrope uticaj SAD vrlo jak i star, sa razlogom… seže od Maršalovog plana (1948. g.) Čitaj dalje
Uvod u postove o bosanskohercegovačkom bruto domaćem proizvodu
Bruto domaći proizvod je najvažniji makroekonomski agregat. Preko njegove ukupne vrijednosti, stope rasta, vrijednosti po glavi stanovnika se mjeri uspješnost jednog ekonomskog sistema, u odnosu na ostale ekonomske sisteme.
Članak će biti objavljen u četiri dijela, u razmacima od po tri dana. Da bi se ova tema koja je od velikog značaja za našu ekonomiju urezala u pamćenje čitalaca i naše javnosti svaki dio će sadržavati jedan grafikon i pripadajući dio teksta. Za čitaoce koji su nestrpljivi i žele odmah da pročitaju cijeli članak odmah smo obezbijedili punu verziju članka.
Stepen ekspanzivnosti kreditne politike
U prethodnom postu sam istražio kretanje racia kredita i depozita (LtD) za period 2003-2014. g. na osnovu vremenskih serija koje publikuje centralna banka SAD. Po američkoj metodologiji LtD je konstruisan na osnovu odnosa kredita privatnom sektoru i ukupnih depozita. Ako u LtD nisu ukupni krediti i ukupni depoziti, ili krediti i depoziti po sektorima, LtD se transformiše u pokazatelj udjela kredita u depozitima, što ga čini nedovoljno preciznom mjerom smjera kreditne politike banaka. Čitaj dalje
The degree of credit policy expansiveness
In the previous post, I investigated the trend of loans and deposits ratio (LtD) for the period 2003-2014. based on time series published by the central bank of USA. Read more
Kreditna politika banaka
Krediti i depoziti su dva glavna bankarska agregata. Depoziti su osnovni izvor finansiranja banaka a krediti glavni bankarski proizvod. Količnik (racio) kredita i depozita (eng. loan to deposit ratio, LtD), je jedan od brojnih pokazatelja kojim se mjeri likvidnost banaka (LtD se može pomnožiti i sa 100). Čitaj dalje
Banks’ credit policy
Loans and deposits are the two main banking aggregates. Deposits are the main source of bank financing and loans are the main banking product. Read more