Metodologiju Altmanovog Z”-skora objasnili smo i prikazali na primjeru jedne od najvećih i najinovativnijih svjetskih kompanija, SpaceX-a, i stranih telekomunikacionih kompanija. Mtel a.d. Banjaluka poučan je primjer kako se finansijsko zdravlje može dramatično pogoršati, ali isto tako još brže unaprijediti ako se poslovni model promijeni.
Category: Comparative analysis/Komparativna analiza
Empirijska potvrda različitog tržišnog rizika akcija Mtela a.d. Banjaluka i SpaceX-a
U jednom od prethodnih tekstova (Američki i srpski SpaceX – Vrednovanje akcija) iznijeli smo stav da je tržišni rizik, odnosno rizik od smanjenja vrijednosti imovine, niži kod akcija Mtela a.d. Banjaluka nego kod akcija SpaceX-a. Došlo je vrijeme da provjerimo koliko je ta tvrdnja bila utemeljena.
Državni intervencionizam na finansijskom tržištu – Promjena pravila igre
Državni intervencionizam, bez obzira na to da li je direktan ili indirektan, nije nespojiv sa tržišnom privredom. Naprotiv, on je njen veoma važan i neizbježan dio.
Ekonomski rast u Republici Srpskoj i pad tržišta akcija – Jedna čudna pojava
Na najvećim inostranim tržištima, pogotovo na američkom, već dugo se ukazuje na veliko nepodudaranje tržišta akcija i realnih ekonomskih tokova, prizivaju se istorijski momenti sličnih obrazaca razilaženja (divergencije) i ukazuje na špekulativne aktivnosti koje odvlače tržište od ravnoteže i stvaraju rizike koji prevazilaze nacionalne ekonomske sisteme.
Ocjena planiranog trogodišnjeg budžetskog deficita Federacije Bosne i Hercegovine – Da li je investitorima svejedno?
Federacija Bosne i Hercegovine je 12. maja napokon, nakon nekoliko emisija javnog duga u kojima od investitora nije dobila sav željeni novac, uspjela da sprovede aukciju obveznica na kojoj su investitori kupili sve ponuđene obveznice. Da li bi to trebalo predstavljati najubjedljiviji argument da su slabosti usvojenog budžeta za 2026. godinu bile prolazne i neopravdane, te da su, uoči najavljene velike emisije duga u inostranstvu (800 miliona eura), javne finansije u izvrsnom stanju?
Budžet Federacije Bosne i Hercegovine za početnike – Fiskalna enigma
Federalni budžet za ovu godinu, kao i njegov sadržaj za 2027. i 2028, već su počeli proizvoditi negativne efekte (vidjeti tekst Jedno skriveno ekonomsko upozorenje za Republiku Srpsku – Stara pravila koja ne važe).
Očekivanja na međubankarskom tržištu novca u formi Euribora – Hibridna kamatna stopa
Koncept očekivanja (expectations) jedan je od temeljnih pojmova u ekonomskoj nauci, posebno u makroekonomiji. Njegova osnovna poruka je da se ekonomske odluke ne donose samo na osnovu sadašnjih informacija, nego i na osnovu onoga što se očekuje da će se dogoditi u bliskoj ili daljoj budućnosti.
Državna fiskalna politika u Bosni i Hercegovini – Bezruka Bosna?
Često se ističe da je Bosna i Hercegovina, prema važećim propisima, država s ograničenim državnim suverenitetom (pritom se prije svega misli na ovlasti Ureda visokog predstavnika), a ne primjećuje se da se ni ona državna ovlaštenja i prava koja nisu uskraćena ex lege, a vrlo su važna za funkcioniranje države, ne koriste.
Politika i robna tržišta – dr. Copper
Bakar je jedan od najvažnijih industrijskih metala i kao jedna od globalnih roba ima široku primjenu u elektroenergetskim sistemima i instalacijama, građevinskoj djelatnosti, transportu i proizvodnji elektronskih komponenti.
Da li će umjetna inteligencija zamijeniti Word i Excel? – AI disrupcija
Kada je 80-ih godina prošlog vijeka kompjuter počeo prodirati u kancelarije, pojavio se strah da će kompjuteri zamijeniti ljude, a na istom principu danas funkcioniše i odnos AI – čovjek.
Hrvatska ekonomija u EU – 13 godina poslije
Da li su ekonomski ciljevi zbog kojih je Hrvatska 2013. godine ušla u EU ostvareni i da li se Hrvatskoj isplatio ulazak u EU, moguće je odgovoriti, jer je od ulaska u EU prošlo 13 godina.
Stopa rasta realnog bruto domaćeg proizvoda Bosne i Hercegovine – Nazadovanje
Na samom kraju stare godine, 31. decembra, državna agencija za statistiku (BHAS) obavijestila je javnost o skoroj i davnoj privrednoj dinamici, predstavljenoj kroz promjene u bruto domaćem proizvodu po privrednim djelatnostima (proizvodni princip) i po glavnim vrstama potrošnje (potrošni, odnosno rashodni princip).
Gasovodni prirodni gas i tečni prirodni gas – LNG premija
Rat u Ukrajini i sabotaže na plinovodima koji su dnom Baltičkog mora povezivali Rusiju i Njemačku potpuno su izmijenili odnos EU prema energiji – u osnovi te promjene je postepeno odbacivanje ruskog gasovodnog (pipeline) prirodnog gasa (PNG – pipeline natural gas) i strateška preorijentacija na neruski ukapljeni, tekući prirodni gas (LNG – liquefied natural gas).
Monetarne strategije i cijene – Kumulativna inflacija
Strategija se generalno označava kao skup metoda i sredstava za postizanje nekog cilja, a monetarna strategija je specifična poslovna strategija kojom centralna banka odlučuje na koji način će voditi monetarnu politiku kako bi ostvarila svoj glavni cilj, a to je najčešće niska i stabilna inflacija.
Zemlje izvoznice nafte – OPEC i OPEC+
Zemlje OPEC-a, u saradnji s ostalim izvoznicima nafte (OPEC+), imaju moć da preko dogovora o količini sirove nafte koju planiraju staviti na raspolaganje tržištu, utiču direktno na cijenu ove robe, a indirektno i na cijenu naftnih derivata, te na kraju i na globalnu i nacionalnu stopu inflacije.
Uzroci pada cijene crnog zlata – Geopolitička premija
Cijena sirove nafte pada već treću sedmicu uzastopno. U petak je iznosila 61,3 USD po barelu (Brent Oil LCOZ5). Šta se nalazi u pozadini tog pada i koji faktori – čisto ekonomski i pretežno neekonomski – utiču na pad cijene, nakon što je ona polovinom juna dostigla svoju drugu najvišu vrijednost (77 dolara po barelu) u ovoj godini?
Novi inflacioni talas? – Brigo moja pređi na drugoga
Evrozona kao valutno područje kojim vlada evro, proglasila je pobedu nad inflacijom, ona je već mesecima izuzetno niska, a u julu je bila 2% – na vrhuncu inflacionog talasa (u oktobru 2022) stopa inflacije merenа potrošačkim cenama bila je 10,6%.
Javni dug, inflacija i ekonomski razvoj – Procedura prekomjernog deficita
U stalnoj težnji da se prilagodi potrebama društva koje se mijenja i promjenjivog okruženja, ekonomski sustavi ne smiju sebi dopustiti preveliku dosljednost u poštovanju pravila koja su im nekada države ili državne zajednice, na njihov prijedlog, nametnule.
Tržište rada u Europskoj uniji – Oglašena slobodna radna mjesta
Tržište rada specifično je po tome što se na njemu ne „prometuju“ robe i usluge, već ljudi – kao posebna vrsta „robe“.
Monetarna politika i meteorologija – Pala je kiša
U prvoj polovini jula Izvršni odbor Narodne banke Srbije (NBS) odlučio je da zadrži kamatne stope na nepromenjenom nivou, čime je demonstriran visok stepen nezavisnosti monetarne politike u Srbiji u odnosu na monetarnu politiku u evrozoni koju sprovodi Evropska centralna banka (ECB), a koja traje već duže vreme – takva samostalna i različita politika kamatnih stopa NBS nije slučajnost i ima osnovu u kretanju potrošačkih cena.