Rast cijena energenata, podstaknut globalnim ekonomskim oporavkom i štampanjem dolara od strane centralne banke Sjedinjenih Američkih Država (FED/Federalne rezerve) i štampanjem valuta ostalih velikih i značajnih centralnih banaka, su doveli inflaciju u SAD na nivo koji nije viđen u zadnjih 13 godina.
U odnosu na maj 2020.god. potrošačke cijene su u SAD za godinu dana (maj 2021.god.) porasle za 5% (vidjeti grafikon), a na tom nivou inflacija u SAD je bila zadnji put tokom 2008. god.
Kao ni Evropska centralna banaka/ECB ni FED nije očekivao ovako brz rast inflacije.
Pošto inflacija raste brže nego što se očekivalo, skraćuje se i planirani period za povećanje ključne kamatne stope Federalnih rezervi.
FED je prvobitno najavljivao da bi do rasta kamatnih stopa moglo doći tokom 2024.god., a sada usljed neočekivanog brzog rasta inflacije se spominje da bi kamatne stope mogle porasti već tokom 2023.god.
Ključna kamatna stopa FED-a se trenutno kreće u intervali od 0% do 0,25% i od njene visine zavisi po kojoj će se kamatnoj stopi zaduživati SAD, ali i ostale zemlje pošto je američki dolar svjetska valuta.
Na skraćivanje perioda u kojem se očekuje rast kamatnih stopa ne utiče ni činjenica da je inflacija u maju 2020.god. bila izuzetno niska (0,1%) i da otuda do značajanog rasta inflacije u maju 2021.god. dolazi usljed niske baze poređenja, što se u ekonomiji označava kao bazni efekat.
Inflacije je značajno iznad FED-ovog cilja od 2%, a tzv. kor ili osnovna inflacija koja se dobije kada se iz mjerenja rasta cijena/inflacije isključe cijene energenata i hrane je takođe visoka, 3,8%.
Godišnja inflacija u SAD, u %
Izvor: FED.
Kada Amerikanci dižu ili najavljuju da će dizati kamatne stope, cijeli svijet je na nogama, jer je to najava rasta kamatnih stopa u cijelom svijetu zbog centralne uloge koju američki dolar ima u svjetskom finansijskom sistemu.
BiH je zemlja sa rastućim javnim dugom i bez mogućnosti da od svoje emisione banke (Centralna banka BiH) dobije kredit, što ju vezuje ili za bosanske banke ili za strano finansijsko tržište prilikom finansiranja javnog duga.
Da li će se desiti finansijska “2023: Odiseja u Bosni” zavisi od daljeg kretanja inflacije i epidemioloških okolnosti u narednom periodu, ali već sada je izvjesno da do rasta kamatnih stopa u srednjoročnom periodu mora doći.
Ako bi FED tokom 2023.god. dva puta podizao kamatne stope, kao što se najavljuje, to bi vodilo ka povećanju kamatnih stopa u SAD za 0,5 procentnih poena, jer FED obično mjenja kamatne stope za 0,25 procentnih poena.
Svako povećanje kamatnih stopa se, sa zakašnjenjem, mora preliti i u eurozonu, EU i Bosnu.
Već sada kreatori bosanske strategije upravljanja velikim i rastućim javnim dugom trebaju početi razmišljati o svom odgovoru na očekivanu finansijsku odiseju, kao i o nekoj novoj i boljoj bosanskoj ekonomskoj politici?
Bife.ba
