Ako je tržišta rada najbitniji segment u ekonomskom sistemu onda se na osnovu visine stope nezaposlenosti može dati opšta ocijena kvaliteta ekonomske politike.
Eurostat (statistička agencija EU) objavljuje podatke o stopi nezaposlenosti u 33 države, a zadnji takav podatak je objavljen za novembar 2021. god. iz čega se može izvući par korisnih zaključaka za zemlje Balkana koje nisu u Evropskoj uniji (EU).
Visina stopa nezaposlenosti se može uporediti sa tri mjere nezaposlenosti – prosjek u zoni eura (plava linija), prosjek u EU (crvena linija) i prirodna stopa nezaposlenosti (crna linija).
Kako je prosječna stopa nezaposlenosti u eurozoni 7,3% a u EU 6,6% može se zaključiti da zemlje koje su članice EU, a koje još uvijek nisu usvojile euro, tj. koje imaju svoju vlastitu nacionalnu valutu, imaju u prosjeku niže stope nezaposlenosti (uz par izuzetak).
S obzirom na prosječnu stopu nezaposlenosti u EU ekonomska politika u zemljama koje imaju iznadprosječnu stopu nezaposlenosti (Švedska, Italija, Francuska, Turska, Grčka i Španija) se ne bi mogla preporučiti zemljama Zapadnog Balkana.
Visoke stope nezaposlenosti imaju zemlje zone eura sa visokim javnim dugom, kao i poneke zemlje koje imaju nacionalnu valutu (Švedska i Turska).
Stopa nezaposlenosti, u % (novembar 2021)
Izvor: Eurostat.
S obzirom na prosječnu stopu nezaposlenosti u EU (6,6%) ni ekonomska politika u Hrvatskoj i Latviji se ne može preporučiti, jer i ove dvije zemlje imaju iznadprosječnu stopu nezaposlenosti.
Prirodna stopa nezaposlenosti je 5%, jer prema ovoj teoriji uvijek postoje radnosposobna lica koja iz nekog razloga ne žele da rade.
Stopu nezaposlenosti ispod 5% je u novembru 2021.god. imalo 12 zemlja.
Među ovim zemljama, zbog svoje veličine i unutrašnjeg tržišta, Japan, SAD, Holandija, Poljska, Njemačka i Norveška, ne mogu biti uzor za male balkanske ekonomije.
To ne mogu biti ni Švajcarska (CHF je svjetska valuta), ni Irska (ostrvo sa jakim ekonomskim vezama sa SAD), kao ni Malta (minijaturna ostrvska ekonomija).
Ostaju tri zemlje čija bi ekonomska politika mogla poslužiti kao budući obrazac ekonomske politike balkanskih zemalja – Češka, Mađarska i Slovenija.
Prosječna stopa nezaposlenosti u ove tri zemlje je 3,8% ((2,6+4+4,7)/3), a dvije od njih imaju svoje valute (Češka i Mađarska).
U izboru svoje ekonomske politike zemlje Zapadnog Balkana trebaju primjenjivati princip „tri puta mjeri, jednom sjeci“.
