Eurosistem čine Evropska centralna banka (ECB) i 19 nacionalnih centralnih banaka zemalja koje su prihvatile evro kao svoju valutu i koje implementiraju monetarnu politiku ECB.
Primarni cilj Eurosistema je stabilnost cijena, a njegov sekundarni cilj je finansijska stabilnost i finansijska integracija.
Evropska centralna banka (ECB) definiše stabilnost cijena kao međugodišnji porast Harmonizovanog indeksa potrošačkih cijena (HICP) za eurozonu ispod 2%.
Međutim, referencom na „porast HICP-a ispod 2%“, ECB jasno stavlja do znanja da su ne samo inflacija iznad 2%, već i deflacija (smanjenje opšteg nivoa cijena tj. negativan HICP) u suprotnosti sa ciljem stabilnosti cijena.
Prema tome, stabilnost cijena u evrozoni podrazumijeva održavanje inflacije na nivou nižem od 2%.
ECB kontroliše ponudu novca na tržištu kao i statistike cijena trgovačkih proizvoda i usluga prema kojima ocjenjuje rizike po monetarnu stabilnost.
ECB takođe određuje kamatu u evrozoni.
Koncept Eurosistema je da ni ECB niti nacionalne centralne banke u eurozoni ne dozvoljavaju nikakva politička miješanja u monetarnu politiku.
U posljednje vrijeme se pažljivo prate njihove objave zadržavanja postojećih i/ili uvođenja novih mjera monetarne politike, kao i prognoze izgleda oporavka privrede kako u eurozoni, tako i na globalnom nivou.
Na konferenciji za štampu od 11. marta 2021. godine, predsjednica ECB, Kristin Lagard, istakla je da vjeruje u snažan oporavak u 2021. godini.
Međutim, iako se očekuje da će se ukupna ekonomska aktivnost u 2021. godini poboljšati, kratkoročni izgledi ekonomskog rasta i dalje su neizvjesni.
Neizvjesnost proističe iz nesmanjenog širenja pandemije i „nedovoljne brzine“ provođenja vakcinacije stanovništva.
Inflacija u eurozoni, u %
Izvor: ECB.Napomena: Od Q4 2020 prognoza.
Naime, konstantno visoke stope zaraze koronavirusom (COVID 19) i širenje novih sojeva virusa nameću potrebu za pooštravanjem mjera za sprječavanje širenja zaraze.
Takve mjere imaju direktna kratkoročni uticaj na privrednu aktivnost u svijetu, a time i u eurozoni.
Globalnu privrednu aktivnost i privrednu aktivnost u eurozoni podstiču povećanje globalne potražnje i dodatne fiskalne mjere.
Očekivanja snažnog oporavka, odnosno snažnog jačanja privredne aktivnosti eurozone u 2021. godini zasnovana su na pretpostavkama daljeg provođenja vakcinacije i posljedičnog postepenog popuštanja mjera za sprječavanje širenja zaraze.
Inflacija je proteklih mjeseci blago porasla, i to uglavnom zbog određenih faktora sa privremenim efektima i zbog povećanja cijena energenata.
Istovremeno, bazni inflacioni pritisci (core inflation) su i dalje slabi, što je rezultat slabe potražnje i znatne neiskorišćenosti kapaciteta na tržištima rada i proizvoda.
Mada se u najnovijim projekcijama stručnjaka ECB a predviđa postepeni rast bazne inflacije, srednjoročni izgledi inflacije i dalje su uglavnom nepromijenjeni u odnosu na projekcije stručnjaka Eurosistema krajem 2020. godine.
Ne treba posebno isticati da su na nižim nivoima od 2%-tne ciljane stope inflacije u eurozoni.
U takvim okolnostima, kako je g-đa Lagard istakla, neophodno je i dalje očuvati povoljne uslove finansiranja tokom pandemije.
Uslovi finansiranja određuju se „na osnovu holističkog i raznovrsnog skupa indikatora“, kojima je obuhvaćen cijeli lanac transmisije (prenosa) monetarne politike .
Tržišne kamatne stope porasle su od početka godine, a ukoliko pravovremena intervencija monetarnih vlasti izostane, to bi moglo prouzročiti prerano pooštravanje uslova finansiranja za sve sektore ekonomije, rekla je g-đa Lagard.
U skladu sa navedenim, Upravni odbor ECB odlučio je:
– da će se nastaviti program neto kupovina hartija od vrijednosti u okviru hitnog programa kupovine zbog pandemije (PEPP) u ukupnom iznosu 1.850 milijardi evra, sve dok Upravni odbor ECB ne zaključi da je kriza prouzročena koronavirusom prošla, a najmanje do kraja marta 2022. godine
– da će ključne kamatne stope u eurozoni ostati nepromijenjene sve dok Upravni odbor ECB ne konstatuje snažno približavanje inflacionih izgleda „nivou koji je dovoljno blizu, ali ispod 2%“ i
– da će operacijama refinanciranja (TLTRO) nastaviti osiguravati visoku likvidnost u eurozoni.
Prema tome, na zapadu ništa novo!
Vidosav Pantić *
*Izneseni stavovi, ideje, zaključci, preporuke, analize i mišljenja pripadaju autoru i ne predstavljaju na bilo koji način stavove, ideje, zaključke, preporuke, analize i mišljenja ustanove u kojoj autor radi. Analize finansijskog/bankarskog tržišta i/ili pojedinačnih hartija od vrijednosti (akcija, trezorskih zapisa, obveznica) nisu prijedlog za kupovinu ili prodaju hartija od vrijednosti. Analize ove vrste su lični stavovi autora, a ne bilo kakva vrsta investicionog savjeta.
