U tržišnim privredama preovladava uvjerenje da su firme u privatnom vlasništvu glavni motori privrednog rasta i razvoja, makar u ekonomskom sistemu postojao i značajan dio firmi u državnoj svojini.
Ako prihvatimo gornju pretpostavku onda posebnu pažnju trebamo posvetiti poslovanju privrednih preduzeća u privatnoj svojini i ukupnim pokazateljima njihovog poslovanja.
Ma koliko bili prosti neki pokazatelji, npr. kretanje ukupnih depozita i ukupnih kredita, (vidjeti grafikon) oni daju vrlo zanimljive informacije o poslovanju privatnih firmi.
Izraz “privatne firme” se odnosi na tzv. nefinansijske privatne firme, tj. privatne firme koje se ne bave finansijskim posredovanjem poput banaka, mikrokreditnih organizacija i osiguravajućih društava, to jest na firme iz tzv. realnog sektora.
Sa obzirom da je u januaru 2020. ogromna količina kredita isknjižena iz bilansa banaka, kretanje kredita i depozita pratimo od februara 2020., koji je bazni mjesec.
U martu, aprilu i maju prošle godine depoziti privatnih firmi padaju, a po prolasku prvog “napada” korone na svjetsku i ekonomiju BiH depoziti ove grupe preduzeća iz mjeseca u mjesec stalno rasti, ali krediti ne prate ovaj rast.
Banke su u prosjeku prilično suzdržane u odobravanju kredita privatnim preduzećima.
Na kraju prošle godine krediti privatnim firmama su za 2,4% manji od februarskog stanja, a depoziti privatnih firmi su u ovome periodu porasli za 20%.
Krediti i depoziti privatnih firmi iz realnog sektora
(februar 2020 = 100)
Izvor: Centralna banka BiH.
Šta je uzrok kretanja depozita i kredita u suprotnim smjerovima i da li je ovakva suprotnost u kretanju ekonomski logična?
Kada banka odobri kredit firmi, ona poveća njene depozite.
Pošto u ovome slučaju krediti firmama ne rastu, povećanje depozita za jednu petinu ne može biti prouzrokovano kreditnim rastom.
Isključujemo mogućnost da privatne firme masovno dobijaju kredite od drugih, nebankarskih finansijskih institucija (osiguravajuća društva, mikrokreditne organizacije), pošto je ova vrsta kredita u odnosu na bankarske kredite izuzetno malena.
Ako se krediti koje dobijaju privatne firme smanjuju, a njihovi depozit, ili novac sa kojima raspolažu rastu, postoji li uošte način da se ova nelogičnost objasni?
U ekonomskoj struci postoji jedan proces koji bi možda mogao objasniti ovaj prividni paradoks – smanjenje kredita i rast depozita tj. bogatstva.
Kada ekonomiji loše ide tj. kada je ekonomija “u leru” onda i privatni sektor prelazi u režim “lera”.
On, u prosjeku, ulazi u stanje mirovanja, kibernacije, i ne troši novac kojim raspolaže.
Kada privatne firme manje troše to je isto kao kada kažemo da one manje investiraju.
Kada firma investira ona kupuje mašine, opremu, softver i harvder, a sve to nije ništa drugo nego investiciona potrošnja tj. smanjenje novca i depozita kod banka.
Ako pretpostavim da je investiciona aktivnost privatnih firmi tokom 2020. bila niska, onda je i potrošnja novca bila niska.
U prosjeku, veliki dio novca po osnovu naplate potraživanje nastalih prodajom proizvoda i usluga privatne firme su zadržavale na svojim računima kod banka i to je jedno od vrlo vjerovatnih objašnjenja porasta depozita ovoga sektora za 20%.
Mi smo ponudili jedno vrlo logično objašnjenje paradoksa “pad kredita – rast depozita”, ali to ne mora značiti da ne postoji i neko drugo, takođe logično, objašnjenje ovoga fenomena.
Vjeće/Savjet ministara BiH, entitetska ministarstva privrede i agencije koje kontrolišu banke bi po prirodi svoga posla trebali dati svoje mišljenje i ocijenu procesa na relaciji pad kredita – rast depozita, jer su vjerovatno zainteresovani da privatne firme investiraju?
Bife.ba
