Svaka firma mora praviti kompromise između dvije osnovne grupe pokazatelja poslovanja – likvidnosti i profitabilnosti.
Visoka likvidnost, ako se novčana sredstva drže kod banke u obliku depozita po viđenju, nužno vode ka niskoj profitabilnosti.
Na finansijskim tržištima poput bosanskog, koja ne obiluju kratkoročnim finansijskim instumentima u koje se mogu uložiti novčana sredstva i povećati prihod, najveći dio novčanih sredstava se drži u obliku depozita po viđenju.
Kamatne stope na depozite po viđenju su obično vrlo niske i ta vrsta imovine proizvodi nizak prihod, a na oročene depozite firmi u Bosni banke plaćaju u prosjeku ispod 2% na godišenjem nivou.
Visoka nivo novčanih sredstava u imovini firme obezbjeđuje redovno i vrlo brzo izmirenje obaveza, ali istovremeno firma propušta da investira novčana sredstva i značajno poveća prihode i profitabilnost.
S druge strane firme sa niskom likvidnošću odlažu izmirenje svojih obaveza da bi novčana sredstva iskoristili za nove investicije koje bitno utiču na rast profitabilnosti.
Veća likvidnost najčešće vodi manjoj profitabilnosti, a niža likvidnost daje veću profitabilnost.
Svako akcionarsko društva pravi svoj specifični i jedinstveni kompromis (trade off) između nivoa likvidnosti i stepena profitabilnosti, zavisno od tržišta na kojem posluje i svoje pozicije na njemu.
Zbog velikih investicija, uz višegodišnju politiku isplate cijele neto dobiti akcionarima, Mtel a.d. Banjaluka je godinama poslovao sa relativno niskom likvidnošću mjereno sa tekućim raciom likvidnosti.
Tekući racio likvidnosti Mtela a.d. Banjaluka
(obrtna sredstva/kratkoročne obaveze)
Izvor: Finansijski izvještaji Mtela a.d. Banjaluka
Takva poslovna praksa se prošle godine, kada je isplaćeno samo 50% neto dobiti akcionarima i kada je prodat jedan dio telekomunikacione infrastrukture, promijenila, a likvidnost Mtela poboljšala.
Zadovoljavajući pokazatelj likvidnosti je tekući racio likvidnosti koji predstavlja količnik između obrtne imovine i kratkoročnih obaveza.
Zadnji podatak za tekući racio likvidnosti za Telekom Austria je 0,86, a za telekomunikacionu djelatnost kao cijelinu na 100 jedinica kratkoročnih obaveza dolazi 81 obrtnih sredstava, pa je prosječni racio 0,81.
Prema finansijskom izvještajima za 2022.godinu Mtel je obrtnim sredstvima pokrivao samo jednu trećinu kratkoročnih obaveza.
Na kraju 2023.godine odnos između obrtnih sredstava i kratkoročnih obaveza je skoro jedan naprema jedan.
Posljednji objavljeni izvještaj, za prvi kvartal 2024., kazuje da je Mtel a.d. Banjaluka ima potpuno isti stepen likvidnosti kao i Telekom Austria.
U odnos na kraj prošle godine kratkoročne obaveze Mtela su u prva tri mjeseca ove godine manje za 131 milion KM ili za 30%.
Pošto u obrtna sredstva pored gotovine ulaze i kratkoročna potraživanje i razne vrste zaliha, a i kratkoročne obaveze su raznolike, da bi se detaljnije i preciznije ocijenila likvidnost firme poželjno je zaroniti u strukturu obrtnih sredstava i kratkoročnih obaveza.
PORICANJE ODGOVORNOSTI
Analize finansijskog tržišta i,ili pojedinačnih hartija od vrijednosti (akcija, trezorskih zapisa, obveznica) na Bife.ba, ne predstavljaju na bilo koji način prijedlog za kupovinu ili prodaju hartija od vrijednosti. Analize ove vrste su samo lični stavovi autora, a ne investiciono savjetovanje ili privatno bankarstvo.
