Jedna “inovacija” na srpskom tržištu kapitala koja se odnosi na akcije Mtela a.d. Banjaluka – I ne osta Bosna onakva kakva je oduvek bila

Jedna jevrejska mudrost, više nego obična poslovica, vezana za čovekov pre svega duhovni razvoj, poručuje “da ako čovek ne postane bolji nego što jeste,  sigurno će  postati  gori nego što jeste”

Silna energija, u čoveku i oko čoveka, apsolutno ne dozvoljava održavanje stanja mirovanja i svojim naponom bukvalno prisiljava čoveka na akciju – kretanje, napred ili nazad.

Po  analogiji sa čovekom i  tržište kapitala, ili uže tržište akcija, kao skup ljudi ima mogućnost ili da ide napred ili unazad,  pošto status quo kao izbor uopšte nije na meniju.

Već,  po ko zna koji put, na tržištu akcija  Mtela a.d. Banjaluka trguje se po modelu koji nije primeren akcionarskom društvu koje ima 491 miliona akcija,  i tržišnu kapitalizaciju (broj akcija pomnožen sa cenom akcije) od  pola milijarde konvertibilnih maraka.

Naime, juče je prometovano 600 akcija, a tako mala količina prometovanih akcija, od svega 0,000122% (600/491 miliona), nipošto ne bi trebala biti osnov za formiranje službenog kursa Mtela (videti dijagram).

Jedan  od načina kojim bi se ovo moglo sprečiti je sticanje akcija ili kupovina akcija  Mtela, od strane samog Mtela, koji je emitent akcija TLKM-R-A.

Mtela a.d. Banjaluka, pregled  kupovinih i prodajnih naloga na  4.decembar 2024. (kraj radnog dana)

Koui

Izvor: www.blberza.com.

To je, na visokorazvijenim tržištima akcija,  uobičajena, opštepoznata  i široko rasprostranjena praksa kupovine sopstvenih akcije, a ne postoje  bilo kakve prepreke da se ova operacija sprovede  i na Banjalučkoj berzi.

Članovi od 215. do 222. Zakona o privrednim društvima (“Sl. glasnik RS”, br. 127/2008, 58/2009, 100/2011, 67/2013, 100/2017, 82/2019 i 17/2023) detaljno opisuju sva pravila u vezi sa sticanjem sopstvenih akcija.

Osim što onemogućavaju  pomeranje cene akcije sa ekstremno niskom prometovanom količinom akcija,  koristi od otkupa sopstvenih akcija su višestruke i odnose se na emitente (u ovome slučaju Mtel), ali i na sve ostale vlasnike akcija.

Kada akcionarsko društvo otkupi sopstvene akcije broj izdatih akcija se smanjuje, pa se ostvareni neto profit raspodeljuje na manji broj  akcija, a  to povećava zaradu po akciji pošto emitent nema pravo na dividendu na  otkupljene sopstvene akcije, te neminovno vodi (pod uslovom da tržište funkcioniše na nivou polujake efikasnosti)  ka  rastu cene akcije.

Otkup  sopstvenih akcija (eng. buyback) je poruka ili signal tržištu da su akcije podcenjene, kao i da uprava društva ima pozitivna očekivanja  o budućem poslovanju društva, te na  taj način buyback proizvodi jak signalni efekat.

Otkup akcija, ako se vrši od svakog akcionara proporcionalno broju njegovih akcija (pro rata), predstavlja jednokratnu (ređe višekratnu) isplatu kvazi dividende akcionarima emitenta.

Ova operacija poboljšava pokazatelje poslovanja banke, ne samo zbog prethodno pomenutog rasta zarade po akciji (eng. earnings per share), već i zbog smanjenja dioničkog kapitala  i sa tim povazanim rastom povrata na dionički kapital (eng. return on equity, ROE), čime emitent postaje privlačniji za investitore.

Kupac  sopstvenih akcija, nema pravo na  dividendu, ali ima pravo i obavezu, da u određenom roku proda sopstvene  stečene akcija i da prisvoji eventualnu razliku između više prodajne i niže kupovne cene.

“I osta Bosna onakva kakva je oduvek bila” –  citat je iz “Travničke hronike”.

Njegova namera  je da ukaže na nepromenljivost društvenih prilika u Bosni, njihovu postojanost i nakon dolaska novih vladara.

Opštepoznat visok stepen konzervativnosti bosanskog društva se ne  bi trebao preneti i na srpsko tržište akcija koje nema mnogo iskustava  sa otkupom sopstvenih akcija, pa bi u tome slučaju citirana poruka bila promenjena i  glasila bi:” I ne osta Bosna onakva kakva je oduvek bila“.

Otkup sopstvenih akcija je za bosanske prilike, “inovacija” ili “novost”  koju precizno definiše i podržava Zakona o privrednim društvima.

Tržište ne može stajati u mestu, a niko ne  želi da se ono kreće unazad.

PORICANJE ODGOVORNOSTI

Analize finansijskog tržišta i,ili pojedinačnih hartija od vrijednosti (akcija, trezorskih zapisa, obveznica) na Bife.ba, ne predstavljaju na bilo koji način prijedlog za kupovinu ili prodaju hartija od vrijednosti. Analize ove vrste su samo lični stavovi autora, a ne investiciono savjetovanje ili privatno bankarstvo.