U poplavi kamatnih stopa različitih vrsta vrlo je teško zaključiti kako je na rast kamatnih stopa u eurozoni reagovala prosječna banka i prosječan vlasnik novca (deponent)?
Banke nude klijentima mnoge vrste kredita na koje obračunavaju različite nominalne kamatne stope koje se, zavisno od veličine ostalih troškova kredita, transformišu u mnoštvo efektivnih kamatnih stopa.
Analizu kamatne politike banaka dalje otežavaju i vremenski oročene akcijske ponude kredita po sniženim kamatnim stopama.
Banke prodaju novac, to je njihov osnovni posao, ali i preduzeća i fizička lica (koja se označavaju kao nebankarski sektor) bankama prodaju novac.
Nebankarski sektor kod banaka drži novac u dvije različite forme – depoziti po viđenju i oročeni depoziti.
Malo je bosanskohercegovačkih banaka koje emituju obveznice, a još rjeđe su one (ako postoje) koje emituju blagajničke zapise.
Investiciona opcija za dio nebankarskog sektora na bosanskom tržištu su akcije i obveznice koje javno emituje pretežno nebankarski sektor.
Sa akcijama njihov vlasnik nikada nije na sigurnom, pošto one daju svojim vlasnicima nekada gubitak, a nekada dobitak.
Sa obveznicima je situacija mnogo izvjesnija, jer one se prodaju uz obećanje,obavezu,obligaciju da će njihovom vlasniku, koji ih drži do dospjeća, biti pored cijele glavnice isplaćena i kamata, po fiksnoj kamatnoj stopi.
I nebankarski sektor, kao i banke, ima svoju kamatnu politiku koju provodi donošenjem odluka gdje će, i po kojoj kamatnoj stopi (prinosu) uložiti višak novca koji mu nije potreban za tekuću potrošnju.
Nakon ovoga, manje-više, poznatog uvoda pokušaćemo da damo jedan jednostavan, kratak i površan odgovor na pitanje kako su prosječna banka s jedne strane i prosječno preduzeće i fizičko lice s druge strane reagovali na rast kamatnih stopa Evropske centralne banke (ECB) i na generalno rast kamatnih stopa u eurozoni.
U odgovoru na ovo pitanje će nam pomoći Agencija za bankarstvo Federacije BiH (ABFBiH) koja revnosno svaka tri mjeseca objavljuje podatke o bankama sa sjedištem u FBiH.
Neto kamatna marža u bankama sa sjedištem u Federaciji BiH, u procentnim poenima
(31.12.2023)
Izvor: Agencija za bankarstvo Federacije BiH.
ABFBiH je izračunala prosječnu kamatnu stopu na kamatonosnu aktivu (pretežno krediti u BiH i ulaganja banaka u inostranstvu) i na kamatonosnu pasivu (pretežno depoziti).
Nakon toga je izračunala razliku između ove dvije prosječne kamatne stope i dobila neto kamatnu maržu.
Njen skok u 2023.godini pokazuje da su banke popravile svoj položaj na tržištu i proširile maržu.
To su mogle uraditi ulaganjem novca u eurozonu i bržim povećanjem kamatnih stopa na kredite od povećanja kamatnih stopa na depozite na bosanskohercegovačkom tržištu.
Na osnovu gore navedena tri broja jedan prilično solidan zaključak bi bio da su deponenti prihvatili ponuđeni rast kamatnih stopa na depozite i da se u prosjeku nisu odlučili da tragaju za investicijama koje nude mnogo veći prinos od bankarskih depozita.
Svako ima svoje bilanse, i bankarski i nebankarski sektor.
U poređenju sa bankama, nebankarski sektor je u u 2023.godini u prosjeku demonstrirao mnogo manje stručnosti i posvećnosti u upravljanju bilansima.
Razlog ovome mogu biti tri stvari; nedovoljno alternativa bankarskom depozitu (nerazvijenost finansijskog tržišta u BiH), nedovoljna finansijska obrazovanost i na kraju investiciona inertnost.
Prva dva razloga su često isticana, ali ni treći ne bi trebalo zanemariti kao se ne bi desilo da se iz inertnosti sklizne u lijenost.
I bašta i akcije i obveznice odbacuju prinos, ako je dobra godina.
