Kada se država odrekne svoje vlastite valute i prihvati euro kao zakonsko sredstvo plaćanja ona se odriče prava na novčanu (monetarnu) nezavisnost.
Monetarna politika se sa nacionalnog prenosi nadnacionalni nivo i Evropska centralna banka (ECB), u ime i za račun te države (i tih država), određuje da li će i koliko će „štampati“ novca.
ECB određuje kamatne stope po kojima prodaje novac privatnom i javnom sektoru, a onda se te kamatne stope ugrađuju u sve ostale kamatne stope u eurozoni.
Eurozonu čine sve zemlje u kojima je euro zakonsko sredstvo plaćanja sa izuzetkom Crne Gore i Kosova koje su jednostrano (unulateralno), bez saglasnosti ECB, odlučile da uvedu euro.
Od bivših jugoslovenskih republika prvi zakoniti član eurozone postala je Slovenija (od 1.januara 2007), a nedavno se eurozoni pridružila Hrvatska (od 1.januara 2023).
Cjena novca u Sloveniji i Hrvatskoj se formira po diktatu ECB, ali pogrešno je smatrati da su zemlje koje imaju sopstvenu valutu otporne na impulse koje dolaze iz Frankfurta (u kojem je sjedište ECB).
I cijenu novca, tj. kamatne stope u BiH, velikim djelom određuje ECB, bez obzira što BiH ima svoju valutu.
Razlog ovoj pojavi nije što BiH ima fiksan devizni kurs vezan za euro, već je to posljedica činjenice da je Centralnoj banci BiH (CBBH) zakonom zabranjeno da novac posuđuje pravnim licima koja imaju sjedište u BiH.
CBBH nema pravo da posuđuje novac bosanskim bankama i entitetima, a ni državnom budžetu, i zato je njena moć da diktira cijenu novca u BiH, po uzoru na ECB u eurozoni, smanjena, ali ipak postoji.
Veza između monetarne politike ECB i kamatnih stopa u BiH se najbolje vidi na kratkoročnom (do jedne godine) tržištu javnog duga bosanskih entiteta.
Tržište javnog duga entiteta reaguje na kamatne stope ECB sa zakašnjenjem, između ostaloga i zato što se na ovom tržištu nedovoljno često vrše emisije, a i zato što su banke u Federaciji BiH vrlo likvidne.
Kamatna stopa na jednogodišnje trezorske zapise Federacije Bosne i Hercegovine (u %)
Izvor: Sarajevska berza. Emisije su poredane hronološki po datumu emisije koji je prikazan na grafikonu.
Polovinom 2022. ECB je započela povećavati kamatne stope, a prije nekoliko dana, u petak 7.juna, ona je nakon skoro dvije godine prvi put smanjila kamatne stope.
Za ove dvije godine kamatna stopa na „kratkoročni kredit“ (jednogodišnji trezorski zapis) koji investitori daju Federaciji povećena je sa 0% za 4 procentna poena.
Federacija je zadnji put emitovala jednogodišnje trezorske zapise u aprilu, a tržište joj je prodalo novac po 4%.
U ovome istom periodu, jul 2022 – april 2024. novac dat vladama zemalja zone eura sa najboljim kreditnim rejtingom, poskupio je za 3 procentna poena.
Sa obzirom na kreditni rejting Bosne, koji je špekulativnog karaktera, razlika između kamatne stope od 4% koju na pozamice od godinu dana plaća Federacija i 3,25% koju plaćaju države zone evra sa prvoklasnim (investicionim) kreditnim rejtingom je vrlo niska i povoljna za Federaciju.
Razlika od samo 0,75 procentnih poena (4% – 3,25%) predstavlja dio rizika kojima se izlažu investitori u javni dug Federacije, a koji se označava kao rizik zemlje (country risk), ili u slučaju Federacije rizik entiteta.
Postojeći rizik zemlje-entiteta je jedna od pozitivnijih strana ekonomskog sistema Federacije i povezan je sa izuzetno niskim javnim dugom Federacije, visokom likvidnošću banka u Federaciji i karakteristikama bosanske monetarne politike.
