Polovinom juna američki Senat je potvrdio genijalni zakon (Genius Act), a mjesec dana kasnije (18. jula) američki predsjednik ga je potpisao. Kripto zajednica, koja je intenzivno lobirala za njegovo usvajanje, ovaj čin je proglasila svojom velikom pobjedom, ali postoje i glasovi koji kazuju drugačije.
Šta je to što smo u bukvalnom prevodu označili kao genijalni akt, zašto je on bitan za američku ekonomiju i koji je njegov glavni očekivani efekat na svjetsku ekonomiju?
Stablecoin, ili stabilni novčić, jedna je od mnogih zasebnih vrsta kriptovalute čija je vrijednost povezana (pegovana) za neki stabilan i opšteprihvaćen oblik imovine, a genijalnim zakonom se, po prvi put, reguliše njegovo izdavanje.
Najčešće je to američki dolar (USD) koji izdaju Federalne rezerve, ali njegova podloga mogu biti i druge valute, zlato, državne hartije od vrijednosti ili miks – korpa ovih i drugih imovinskih oblika koji imaju u prosjeku stabilnu imovinsku vrijednost.
Osnovni cilj stablecoina je eliminisati velike promjene u vrijednosti koje se susreću kod kriptovaluta poput Bitcoina ili Ethereuma, kako bi se kriptovaluta mogla koristiti kao i svako drugo zakonsko sredstvo plaćanja – za obavljanje transakcija, štednju i mjerenje vrijednosti proizvoda i usluga.
Genijalnim zakonom ili, Zakonom o vođenju i uspostavljanju nacionalne inovacije za američke stablecoine (Guiding and Establishing National Innovation for U.S. Stablecoins Act), što je njegovo pravo ime, prvi put se na američkom saveznom nivou reguliše izdavanje ove klase kriptovaluta. Uvodi se obaveza 100% pokrića stabilnih novčića u rezervama (koje se sastoje od gotovine, kratkoročnih trezorskih zapisa SAD i ostalih sličnih, pouzdanih oblika imovine), koje moraju biti kontrolisane i revidirane na mjesečnom nivou.
Dalje se uvodi obavezno izdavanje dozvole na saveznom/federalnom nivou izdavaocima stablecoina, ali i na državnom (uz savezni nadzor). Prioritet u naplati potraživanja/raspodjeli rezervi ima vlasnik stabilnih novčića u odnosu na ostale povjerioce u slučaju nesolventnosti (gubitak veći od kapitala). Zabranjen je svaki marketing stablecoina u kojem se tvrdi da je on podržan, osiguran ili garantovan od strane vlade.
Pod navedenim uslovima, koji čine srž genijalnog zakona (ali ne i sve njegove bitne elemente), svako će moći emitovati stablecoine. Kako ove emisije predstavljaju emisiju kriptovaluta koje teže da budu zamjena za američki dolar u platnom prometu, u njegovom digitalnom dijelu će se naći veliki broj različitih oblika kvazi-digitalnih dolara.
Kao što je nekada, kada nisu postojale Federalne rezerve, svaka banka emitovala svoj novac – dolar, i sada se otvara mogućnost, ali ovaj put uz savezni-državni nadzor, da se emituje velika količina različitih valuta. S obzirom na to da njihov izdavač garantuje zamjenu u odnosu na zvanični zakonski dolar (koji emituju Federalne rezerve) u odnosu 1:1, one postaju ne samo zamjena za dolar, već i njegov dodatak.
Ovim mehanizmom umnožavanja kvazi-dolara u digitalnom/elektronskom obliku povećava se tražnja za zvaničnim dolarom u SAD – nemoguće je, barem prema genijalnom aktu, emitovati stablecoin bez posjedovanja dolara u gotovini i američkih trezorskih zapisa.
Stablecoin, kao pouzdana zamjena za američki dolar, projektovaće svoju moć i na međunarodnom nivou – očekuje se da će uloga dolara, zbog ove osobine stablecoina, doprinijeti očuvanju uloge dolara globalno, u deviznim rezervama i u svjetskoj trgovini.
Očuvanje i jačanje uloge dolara globalno povećava geopolitičku moć SAD ili će joj barem omogućiti da parira Kini (i Kina je digitalizovala svoju valutu), te uvodi dodatni nadzor nad međunarodnim tokovima novca i kapitala.
Rast tražnje za digitalnim dolarom – stablecoinom – neminovno se mora odraziti i na rast tražnje za zvaničnim dolarom i američkim trezorskim zapisima na svjetskom nivou, a to će olakšati finansiranje američkog budžetskog deficita.
Stablecoini omogućavaju trenutna plaćanja preko granica bez posrednika poput SWIFT-a. Plaćanja sa njima su brža i jeftinija i ne traže mrežu posredničkih banaka kao što je to slučaj u SWIFT sistemu.
Čak i ovako reformisan stablecoin je predmet višestrukih kritika, a najjača od njih odnosi se na balans između transparentnosti i rizika, koji su kod različitih novčića bili potpuno različiti.
Transparentnost i sigurnost ulaganja u stabilne novčiće
Izvor: Bife.ba (procjena). Podsjetnik: Na grafikonu su prikazane različite vrste stablecoina.
Ekstremni primjer izuzetno lošeg novčića bio je UST (TerraUSD) koji je prošao kroz ono što se na tržištu zove spirala smrti: prvo je gubitak povjerenja doveo do masovne rasprodaje UST-a, potom je UST izgubio vezu sa američkim dolarom (garantovan odnos 1 UST : 1 USD), algoritamski sistem je potom štampao ogromnu količinu LUNE, coina povezanog sa UST-om, koji je trebao povećati njegovu vrijednost. Cijena LUNE je pala (hiperreprodukcija smanjuje vrijednost svake robe) , što je dovelo do još veće panike i dodatne rasprodaje UST-a i na kraju do potpunog kolapsa.
Ukupan gubitak bio je oko 45 milijardi USD, a potpuni slom se desio ne tako davno – u maju 2022. Cijena je sa 1 USD (4. maj 2022) pala na 0,0124 USD (1. jun 2022) i tržište se nikada više nije oporavilo.
UST nije imao rezerve koje genijalni akt sada traži od svih stabilnih novčića, što bi opisanu spiralu smrti trebalo učiniti malo vjerovatnom ako je sistem dobro regulisan. Ali ako je podregulisan, mogućnost sličnog scenarija ne treba u potpunosti odbaciti.
Ne treba zaboraviti da je Silicon Valley Bank (SVB), američka banka, izašla sa tržišta početkom 2023. zbog lošeg upravljanja rizicima, koje regulator nije na vrijeme prepoznao, što je banku učinilo podregulisanom i osjetljivom na brz rast kamatnih stopa (pad cijena hartija od vrijednosti).
Regulacija stabilnih novčića je u povoju i još će dugo vremena proći dok ovaj cijeli dio tržišta kriptovaluta ne bude realno, a ne samo po nazivu, stabilan, s tim da uvijek treba biti svjestan da njihova stabilnost zavisi od stabilnosti i sigurnosti njihovih rezervi (prije svega dolarskih depozita i američkih trezorskih zapisa).
PORICANJE ODGOVORNOSTI
Analize finansijskog tržišta i/ili pojedinačnih finansijskih instrumenata (akcija, trezorskih zapisa, obveznica i kriptovaluta) na Bife.ba ne predstavljaju na bilo koji način prijedlog za kupovinu ili prodaju hartija od vrijednosti. Analize ove vrste su samo lični stavovi autora, a ne investiciono savjetovanje ili privatno bankarstvo.
