U Hrvatskoj se vodi intezivna rasprava o stepenu razvijenosti hrvatske industrijske proizvodnje i njenoj budućnosti između skeptika i entuzijasta.
Skeptici ukazuju na smanjenje broja industrijskih radnika, a entuzijasti pokazuju da toga dolazi zbog povećanja produktivnosti u industriji.
Skeptici navode smanjenje udjela industrijske proizvodnje u bruto domaćem proizvodu, a entuzijasti tvrde da je to svjetski trend koji ne može mimoići ni Hrvatsku.
Najveći entuzijasti na osnovu statističkih podataka opisuju hrvatsku industriju vrlo ljepim slikama i riječima: u poređenju sa ostalim zemljama EU Hrvatska nema najniži udjel industrijske proizvodnje u BDP, u odnosu na sirovinsku bazu Hrvatska ima diverzifikovanu industriju, posljednjih nekoliko godina Hrvatska se ubrzano razvija.
Skeptici pretjeruju kada kažu “Hrvatska ništa ne proizvodi”, a kad im se uzvrati da su vrlo neobjektivni onda se isprave i sopšte da “Hrvatska uglavnom zavisi od Sunca” tj. turizma.
Entuzijasti euforično ističu primjer rasta, uspona i dobre perspektive oko 80 godina starog preduzeća koje se prije Domovinskog rata zvalo Rade Končar, sada Grupa Končar, a skeptici istrajavaju na zbirnim pokazateljima obima industrijske proizvodnje.
Promjena obima industrijske proizvodnje u Hrvatskoj na godišnjem nivou u procentima
(jul 2014 – jun 2024)
Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske.
Najveći pad industrijske proizvodnje, kao i većina drugih zemalja, Hrvatska je imala tokom pandemije korona virusa.
Godinu dana kasnije (april 2021) Hrvatska je opet kao i većina drugih zemalja imala najveći rast industrijske proizvodnje, pošto se poredila sa izuzetno niskom industrijskom proizvodnjom (april 2020).
Između ove dvije krajnosti, minus 12% i plus 17%, nalaze se sve ostale stope rasta industrijske proizvodnje u Hrvatskoj.
Od januara 2021.godine kada je za godinu dana obim industrijske proizvodnje porastao za 5,2% industrijska proizvodnja ispoljava trend pada (sa sporadičnim rastom nakon kojeg se pad nastavlja) kažu skeptici (strelica na grafikonu).
Od decembra 2023.godine obim industrijske proizvodnje se na godišnjem nivou stalno smanjuje, sedam uzastopnih mjeseci.
Samo je tokom pandemije korone, u 2020.godini, industrijska proizvodnja padala sedam mjeseci uzastopno, ali to je period vanrednih okolnosti na koje se više niko u 2024.godini ne može pozvati.
U junu 2024. industrijska proizvodnja je smanjena za 8,3%.
Ako se izostave velike promjene industrijske proizvodnje u koroni ovo je najveći pad industrijske proizvodnje u zadnjih 10 godina.
Entuzijasti smatraju ovakva negativna kretanja privremenom i kratkotrajnom pojavom, a skeptici smatraju da su to trajne negativne karakteristike hrvatske ekonomije.
Ovaj kratki prikaz dugačke rasprave o stanju i perspektivama hrvatske industrijske proizvodnje svjedoči da u ekonomiji često nema saglasnosti oko istog problema, makar on bio i mjerljiv, a pokazuje i da struka i nauka prestaju tamo gdje prestaje traganje za istinom.
Rasprava o stepenu industrijalizacije u Hrvatskoj će se nastaviti, a u međuvremenu će stići i novi podaci o industrijskoj proizvodnji.
