Svi smo primjetili paniku (u njoj su mnogi i sudjelovali impulsivnom i prekomjernom kupovinom benzina i dizela) koja je na tržištu naftnih derivata zavladala nakon što je 24.februara Rusija napala Ukrajinu.
No, ogromna većina stanovnika Bosne i Hercegovine nije primjetila da je dvije nedjelje prije početka rata Srbija, kao da je nešto predosjećala, donjela uredbu kojom je ograničila maksimalnu maloprodajnu cijenu derivata nafte.
Ona je nekoliko puta mjenjana, donošene su nove uredbe i poništavane stare, ali uredba je još uvijek na snazi (Uredba o ograničenju visine cena derivata nafte, Službeni glasnik Republike Srbije, br. 63/2024), iako su od njenog prvog donošenja prošle dvije i po godine.
Iz ove vremenske tačke možemo pouzdano reći koji je primarni motiv za donošenje ove uredbe, ako se po strani ostavi namjera svakog političkog djelovanja da se dopadne biračkoj bazi.
Na osnovu jednostavne uporodne analize očigledno je da su cijene naftnih derivata u Srbiji nesrazmjerno visoke u odnosu na životni standard građana Srbije.
Cijena benzina (BMB 95) po zemljama (u EUR)
3.jun 2024.
Izvor: http://www.unks.rs/index.php?page=cena-sirove-nafte&lang=1
Bilo da se poredi po cijeni benzina, ili dizela, Srbija je uvijek na trećem mjesto po cijeni goriva koje pokreće motore.
To je medalja, treće mjesto, koje Srbija po svaku cijenu nastoji izbjeći.
Ispod nje su i Slovenija i Mađarska i Hrvatska i Rumunije koje imaju veći dohodak po glavi stanovnika, makar on bio računat i na bazi odnosa kupovne moći (eng. purchasing power parity, PPP), kao najboljoj mjeri visine životnog standarda.
Prosječan Srbin je prema kupovnoj moći za 43% siromašniji od prosječnog građanina u ove četiri zemlje, ali plaća benzin skuplje za u prosjeku 13%, a slična omjeri su i na tržištu dizela.
Doživljavajući ovo kao poremećaja na tržišu Vlada Srbije je ispravno odlučila da sprovede neposrednu regulaciju cijena, na način da odredi maksimalnu cijenu po kojoj se može prodavati benzin i dizel.
Svake nedjelje, u petak poslije podne, nadležno ministarstvo objavljuje maksimalnu maloprodajnu cijenu goriva, polazaće od prosječne veleprodajne cijene goriva i dodajući na nju 16 dinara čime se dostiže gornja granice cijene nafte i benzina.
Primjena ovih mjera ne može biti duža od 6 mjeseci od dana određivanja privremenih mjera (čl.39 Zakona o trgovini, SG Republike Srbije 52/2019), a kako se raspon u cijeni goriva sa bogatijim ekonomijama stalno održava u korist Srbije, to se ova uredba mora stalno obnavljati, što se i čini.
U Bosni je vožnja najeftinija, njeni stanovnici su po kupovnoj moći za 16% siromašniji od stanovnika Srbije, a voze se za 21% jeftinije od Srba.
Albanija po per kapita dohotku računato na bazi kupovne moći zaostaje neznatno za Bosnom, a u toj zemlji voziti auto je luksuz skuplji za 36% nego u Bosni.
Svaka vlada ima formalnu i neformalnu moć da odredi cijenu motornih goriva i ona to čini upotrebljavajući ovlaštenja koje joj je dao parlament donošenjem zakonskih pravnih propisa.
