Cijelo vrijeme pišemo o evropskim zemljama i SAD, pravimo povremene izlete u Aziju (Kina), a danas ćemo zakoračiti na kontinent koji je kolijevka homo sapiensa, sa ciljem otkrivanja afričkog doživljaja inflacije i njenih uzroka.
Nigerija je ogromna zemlja, sa ogromnim brojem stanovnika, najvećim u Africi.
Površinski je skoro tri puta veća od Njemačke, ima skoro tri puta veći broj stanovnika od nje, i mogla bi ljudima napuniti skoro pola sadašnje Evrope.
Tako veliki broj stanovnika, tako veliki prirodni priraštaj (24 na 1000) uz veliku gustinu naseljenosti (više od 200 po kvadratnom kilometru) mora dati i posebne karakteristike ekonomskom sistemu u kojem funkcioniše ovo, izuzetno mlado, društvo.
Nigerijski ekonomski sistem je srastao sa inflacijom u tako velikoj mjeri da bi Nigerija (kada bi znala govoriti), slobodno mogla reći: “Inflacija to sam ja”.
Inflacija po sektorima u Nigeriji, januar 2015 – januar 2024.
Izvor: https://nigerianstat.gov.ng/elibrary/read/1241453.
Engleski ekonomista Tomas Maltus, je kao i mnogi njegovi savremenici (druga polovina 18.vjeka i prva polovina 19.vjeka) bio sklon otkriću uzročnoposljedničnih veza u kretanju društva, na nivou zakonitosti, ili zakona.
Maltus je tvrdio i dokazivao da stanovništvo razvija po geometrijskoj progresiji, a da proizvodnja hrane raste po aritmetičkoj progresiji što neminovno vodi ka stvaranju različitih oblika društvenih i ekonomskih neravnoteža i sukoba, sa krajnjim posljedicima derogiranja društvenog i ekonomskog napretka.
Ako bismo na primjeru Nigerije prihvatili “Maltusov zakon stanovništva”, tvrdnja da prekomjereni rast stanovništva, koji nije praćen rastom materijalne osnovice, tj. robnom proizvodnjom, neminovno uvlači zemlju u spiralu inflacije, bi se mogao prihvati kao jedan od indirektnih uzroka stalno visoke inflacije.
Inflacija je hronično visoka, a u zadnjih par mjeseci cijene hrane u Nigeriji rastu eksponencijalno.
Sličnu putanju rasta imaju i cijene transporta, s tim da, slično kao i u BiH, cijena transporta raste brže od cijena energije.
Velika i brzorastuća populacija se mora nahraniti i napojiti, sudarajući se sa ograničenom ponudom životnih namirnica i energenata , čije cijene su pod uticajem rastuće tražnje.
Direktni ekonomski uzrok inflacije je stalna depresijacija nigerijske valute, čime Nigerija želi da smanji, ograniči uvoz, ali uvoz ne bi rastao da ne postoji velika tražnja za njim.
Puno usta i mnoštvo ruku uvijek troši mnogo robe.
Čim u toj zemlji ima toliko ljudi, ljudi se u noj moraju puno voliti, pa se čini da Nigerija u društveno-ekonomskoj politici mora birati,između ljubavi i Maltusa – il’ ljubav, il’ Maltus?
U sljedećem tekstu ćemo otkriti šta je, i zašto, Nigerija izabrala i kako Nigerija namjerava oboriti inflaciju.
