Ako u eter iz dana u dan dospijevaju nove, često različite, informacije o finalu rusko-ukrajinskog sukoba stvarajući naizmjenično talase pesimizma i optimizma, ako jednu malu istinu vrlo brzo pregazi velika neistina, ili potpuna suprotnost, kome i kako vjerovati i u čemu treba tražiti znakove skorog mira u Ukrajini?
Novi američki predsjednik je slagao da će rat u Ukrajini završiti dan nakon početka njegovog mandata, aktuelni ruski predjednik je lagao kada je rekao da neće napasti Ukrajinu, a predsjednik Ukrajine (kojem je istekao mandat) je 2019.godine dobio izbore na, kasnije se pokazalo, lažnom obećanju da će graditi mir sa Rusijom (na bazi sporazuma Minsk 2).
14.februara američki podpredsjednik J.D. Vance je na konferenciji u Minhenu saopštio da je “U Vašingtonu na djelu novi šerif”, iskritikovao je nedemokratsku praksu u kolijevki zapadne civilizacije (Evropa) i ideološki se distancirao od nje, ali izrazio i nadu da će ona ponovo izgraditi svoje demokratske kapaciteta.
Predsjednički izbori u Rumuniji su poništeni (Vrhovni sud Rumunije) zato što je izabrani predsjednik bio protivnik NATO pakta i slanja oružja u Ukrajinu, a krivica za “manipulaciju” izbornom voljom pripisana je, a kome bi drugom, nego Kinezima (Tik-Tok) i Rusima.
Džej Di Vens je govori 19 minuta bez pripremljenog teksta, i na kraju je citirao papu Jovana Pavla II, “Ne bojte se”, stvarajući aluziju na strah Evrope od volje i glasa birača, i na posredni strah od demokratije, a mnogi u Evropi su u izmjenjenim stavovima nove američke vlade (u odnosu na staru) vidjeli evropski košmar.
Ako se ne može baš i ne smije potpuno vjerovati pojedincima, da li se može i mora vjerovati tržištima na kojima se nalaze milioni mozgova koji utiču direktno i indirektno na ponudi i tražnju za robama, akcijama i na njihovu cijenu?
Uzmimo na primjer nedavni veliki pad cijena akcija firme Nvidia , jednog od najvećih proizvođača čipova za razvoj vještačke inteligencije, neposredno nakon objavljivanja informacije da se na tržištu pojavila, potpuno besplatno, nova-kineska vještačka inteligencija, DeepSeek.
Da li je to dokaz da je tržište, iza kojeg stoje milioni kupaca i prodavaca, lagalo kada je cijena ovih akcija rasla, i da li to znači da između mišljenja miliona i jednog nema nikakve razlike?
Asolutno ne!
Naprotiv, to je dokaz iskrenosti i čestitosti tržišta koje je odmah nakon što je lansiran DeepSeek, obradilo tu informaciju, shvatilo da su i pored sankcija Kinezi razvili novu tehnologiju koja se vjerovatno ne zasniva na samo “računanju u oblacima” (cloud computing) i koja zahtjeva mnogo manje, mnogo jeftinijih, čipova.
To je, zbog očekivane manje tražnje za čipovima Nvidia, iako se priznaje da DeepSeek koristi 50.000 Nvidia-ovih H100 GPU-ova, prouzrokovalo momentalni pad cijene Nvidia za oko 20% (24 i 27.januar 2025.godine).
Ključna informacija u vezi DeepSeek je da je uspio postići visoke poslovne performanse uz relativno manja ulaganja u poređenju sa konkurencijom, što je izazvalo skepticizam u pogledu buduće profitabilnosti poslovnog modela Nvida i slom tržišta.
Međutim sadašnja cijena njegovih akcija je vrlo blizu one neposredno prije pada.
Na tržište je stigla informacija o porastu tražnje za proizvodima Nvida (npr. vlada Južne Koreje najavila je planove za nabavku velikog broja Nvidia GPU-ova za nacionalne AI centre), a pozitivno je ocijenjen i dugoročni potencijal Nvida i zato je reakcija tržišta, ponovo iskrena i čestita, a ne lažna.
Sada kada smo dokazali da tržištu treba vjerovati, i kada cijene padaju i kada cijene rastu, možemo li na osnovu tržišnih kretanja cijena pojedinih roba predvidjeti kada će završiti rat u Ukrajini?
Uralska i nafta marke Brent
(januar 2019 – 14.februar 2025)
Izvor: Investing.com.
Cijena ruske – uralske nafte do početka rata bila je potpuno jednak cijeni Brent nafte, nakon čega je, zbog sankcija, započeo razlaz.
Razlika je bila najviša na samom početku rata u martu 2022. (1), vrlo visoka i kada je EU saopštila da će kupovati “Ural” samo po cijeni do 60 dolara u oktobru 2022.godine (2), ali već od jula 2023.godine cijena je bila dobro iznad 60 dolara (3), da bi u junu 2024.godine razlika skoro potpuno nestala (4).
Trenutno je Ural jeftiniji od Brenta za 9% (5), a na početku rata je razlika bila 29%.
Danas je na tržište stigla informacija da je EU uvela 16.paket sankcija Rusiji (formalno će stupiti na snagu na trogodišnjicu rata 24.februara 2025.godine) kojim su, između ostaloga, sankcionisani ruski tankeri koji prevoze naftu po cijeni iznad 60 dolara, a tržište ima i informaciju da je najveća turska rafinerija prestaje kupovati Ural.
Ove dvije informacije doprinose održavanju raspona između Urala i Brenta, a zaključujući po prijeratnoj analogiji kada se ove dvije cijene podudare, i ako ta usaglašenost bude trajala, to će biti znak da dolazi mir, kraj rata u Ukrajini, ili barem primirje?
Robna demokratija je jača nego evropska, rumunska pogotovo, a jedna od životnih čari i vještina je prepoznati laž i prevaru i ne dozvoliti da budeš izmanipulisan?
