Energetski bilans Bosne i Hercegovine se od 2017.godine stalno pogoršava i na osnovu podataka o proizvodnji električne energije za prvih devet mjeseci prošle godine, 2024. će najvjerovatnije biti godina sa najnižom proizvodnjom električne energije, zaključak je našeg posljednjeg teksta na ovu temu.
Bruto proizvodnja elektične energije za prvih devet mjeseci 2024.godine je za cijelih 10% manja od proizvodnje u 2023.godini za isti period, ali bruto proizvodnja ne predstavlja proizvodnju koja je na raspolaganju za finalnu potrošnju domaćinstava, industrije, ili za izvoz.
I elektrana, da bi proizvela električnu energiju, kao i svaka druga fabrika troši elektičnu energiju koja predstavlja odbitnu stavku od električne energije koja izlazi iz elektrane i prenosi se dalekovodima krajnjim potrošačima.
Bruto proizvodnja umanjena za ovu internu potrošnju, u kojoj električna energija predstavlja sirovinu (ulaz) za proizvodnju nove električne energije, predstavlja stvarnu proizvodnju električne energije, ili neto proizvodnju električne energije.
Ovo je proizvodnja na pragu elektrane i ona je pravi pokazatelj izlaza iz elektrane i stvarni pokazatelj proizvodnje električne energije.
Zbog velike razlike u načinu rada i proizvodnje električne energije u termoelektranama i hidroelektranama “gubici” na pragu elektrane, ili smanjenje bruto proizvodnje po osnovu potrošnje električne energije za proizvodnju električne energije, bitno se razlikuju u ove dvije elektrane.
“Gubici” na pragu elektrane
(1/2017 – 9/2024)
Izvor: BHAS. Podsjetnik: Na grafikonu je prikazano za koliko je neto proizvodnja manja od bruto proizvodnje električne energije (dodat je pozitivan znak).
Termoelektrane u svome radu troše, u prosjeku, mnogo više električne energije nego hidroelektrane, zbog drugačijeg načina proizvodnje električne energije.
U hidroelektranama, potencijalna i kinetička energija vode pokreću turbine, koje okreću rotor generatora.
Rotor u interakciji sa statorom generatora, na osnovu principa elektromagnetne indukcije, proizvodi električnu energiju.
Voda kao sirovina ne gubi značajnu energiju tokom procesa, jer se njena energija prenosi na turbine skoro bez trenja i otpora, pa se najveći dio ulazne energije vode pretvara u električnu energiju, što daje efikasnost često veću od 90%.
Način proizvodnje električne energije u termoelektranama posve je drugačiji.
Termoelektrane koriste gorivo (ugalj, gas, naftu ili nuklearni materijal) za generisanje toplote, ta toplota se koristi za zagrijavanje vode, stvaranje pare pod visokim pritiskom, koja zatim pokreće turbinu povezanu sa rotorom generatora, a električna energija se dalje proizvodi na isti način kao kod hidroelektrana.
Proces u termoelektranama je složenije jer termoelektrane imaju više koraka u pretvaranju energije (sagorjevanje goriva → toplota → para → mehanička energija → električna energija) i u svakom koraku jedan dio energije ispada iz procesa stvarajući gubitke.
Jedan dio energije iz goriva se izgubi u vidu otpadne toplote, pa se samo između 30% i 40% ulazne energije transformiše u električnu energiju.
Velika razlika u prosječnom odstupanju neto proizvodnje od bruto proizvodnje u bosanskim teremoelektranama (9,6%) i hidroelektranama(2,9%) potvrđuje različiti stepen efikasnosti elektrana koji proizilazi iz različite tehnologije rada termo i hidro elektrana.
Početkom 2017. godine neto proizvodnja u termoelektranama bila je 9% manja od bruto proizvodnje, a u septembru 2024. ona je 10% manju u termoelektranama, a svega 0,8% u hidroelektranama.
U hidroelektranama proizvodnja na pragu je dva puta bila iznad 15% i nekoliko puta vrlo blizu 10% manja od bruto proizvodnje, čime su stvoreni značajni i iznadprosječni gubici u sistemu hidroelektrana, a koji u posljednje tri godine ne prelaze 3%.
Efikasnost rada hidroelektrana raste (opadajući trend “gubitaka”), nadati se zbog izvlačenja pouka i nauka iz vremena kada je efikasnost rada bila mnogo manja, a “gubici” dosezali i 20% bruto proizvodnje.
Pored hidroelektrana postoje još dva tipa elektrana, vjetro i solarne elektrane, koje rade na izuzetno visokom stepenu efikasnosti, pošto u ovim elektranama, s obzirom da direktno koriste energiju prirode (sunce, vjetar), skoro i da ne postoji razlika između neto i bruto proizvodnje.
