Bakar je jedan od najvažnijih industrijskih metala i kao jedna od globalnih roba ima široku primjenu u elektroenergetskim sistemima i instalacijama, građevinskoj djelatnosti, transportu i proizvodnji elektronskih komponenti.
Bakar kao primarni provodnik električne energije je osnovni gradivni element električnih kablova, a koristi se i u proizvodnji transformatora, generatora i izgradnji mreže za prenos električne energije.
U građevinarstvu sve vrste instalacija, grejne, strujne i u manjoj mjeri vodne, u objektima visokogradnje kreiraju tražnju za bakrom, a u automobilskoj industriji proizvodnja električnih vozila stvorila je novi segment tražnje za bakrom.
Veliki potrošač bakra je industrija mašina, kao i elektronska industrija koja ga koristi prilikom proizvodnje štampanih ploča i elektronskih komponenti. Potražnja za bakrom je opala zbog upotrebe optičkih vlakana, ali je on i dalje prisutan u telekomunikacionoj strukturi.
Izraz „Dr. Copper“ koristi se u bankarskim i berzanskim krugovima kao zvučni nadimak za bakar, da bi se istakla sposobnost ovoga metala da kroz kretanje svoje cijene da prilično preciznu dijagnozu stanja svjetske ekonomije.
Široka ekonomska upotreba bakra dovodi u vezu njegovu cijenu sa ekonomskim ciklusom. Ako cijena bakra pada, zbog pada tražnje za bakrom, to se doživljava kao signal slabije konjunkture i pada, ili nagovještaja pada, investicija u proizvodne djelatnosti, pada proizvodnje i, na kraju, svjetske trgovine.
Rast cijene bakra emituje optimistički signal o stanju ekonomije, rastu proizvodnje, o investiranju i ubrzanju ekonomskog rasta.
Prema podacima o benchmark cijenama, Dr. Cooper je na globalnim robnim tržištima ostvario rast od približno 35% do 40% u 2025. godini.
Njegova cijena je bila vrlo promjenljiva, a uzrok tome bila je nepredvidiva politika američke administracije, koja je dugo držala tržište u uvjerenju da će uvesti visoke carine na određenu vrstu proizvoda od bakra.
Nagao i ekstremni pad cijene bakra krajem jula 2025. (vidjeti grafikon) predstavlja jedan od najpreciznijih i najilustrativnijih primjera kako politička odluka može u jednom trenutku promijeniti robno tržište u širem smislu i tržište metala u užem smislu.
Uzrok ovoga pada nije bio kolaps potražnje, izazvan naglim usporavanjem svjetske ekonomije, nego potpuna promjena u očekivanjima kupaca i prodavaca na tržištu bakra.
Šta se zapravo desilo?
Cijena fjučersa bakra (HGH6)
u USD/lb

Izvor: Investing.com.
U julu 2025. tržište je očekivalo da će SAD, kako je američka administracija i nagovještavala, uvesti široke carine na sav uvozni bakar.
Zbog toga su trgovci mjesecima prije toga masovno prodavali bakar u SAD, američke firme gomilale zalihe, a sve to je dizalo cijenu budućim isporukama bakra, što se lijepo vidi iz vrijednosti fjučers ugovora za terminsku isporuku.
U tom periodu trgovina bakrom se odvijala pod uticajem očekivanih carina, a tariff trade je prekinut krajem jula 2025, kada je administracija objavila da se carina od 50% ne odnosi na rafinisani bakar (katode od bakra), što je glavni oblik trgovine ovim metalom.
Tržište je tu iznenadnu i potpuno neočekivanu odluku shvatilo na način da nestašice bakra neće biti, da su prethodno stvorene zalihe prevelike i da su, u odsustvu carinske zaštite, ovako formirane cijene bakra previsoke.
Rezultat neočekivane promjene percepcije globalnog tržišta bakra bio je pad cijene za više od 20% u samo jednom danu.
Prije ove odluke američki bakar bio je skuplji od svjetskog, a nakon što se odustalo od postavljanja carinskih barijera na ovom tržištu, premija je iščezla, motiv za arbitražu (kupi jeftino, prodaj Americi skupo) je nestao i cijene fjučersa bakra su pale.
Cijena američkog bakra je preko noći pala za 20%, a globalna cijena bakra je pratila ovaj pad.
Jedan od uzroka naglog i brzog pada cijena bakra bilo je i zatvaranje špekulativnih pozicija, jer su investitori koji su se kladili na rast cijena bakra morali naglo da zatvore pozicije i rasprodaju ugovore u vezi sa bakrom.
U ovom slučaju pad cijena bakra nije bio signal recesije ili nekih negativnih globalnih očekivanja; to je bio pad prouzrokovan pozitivnim političkim šokom, koji je doveo do pucanja špekulativnog mjehura.
Jednom rječju, fundamentalna ekonomska potražnja za bakrom (elektronika, instalacije, oprema, električni automobili, AI, energija) nije nestala.
Pad koji se desio krajem jula 2025. pokazuje da je tržište bakra vrlo osjetljivo na politiku i da očekivanja mogu imati veću ulogu u formiranju cijene od realnih potreba za konkretnom robom.
Ovaj šok je doveo do onoga što se tipično označava kao korekcija cijena uzrokovana neočekivanom političkom odlukom – policy-driven correction.
Nagli pad cijene bakra krajem jula 2025. prouzrokovan je neočekivanom odlukom SAD da izostavi rafinisani bakar iz carinske zaštite, čime su nestala očekivanja o velikoj nestašici ovoga metala u SAD i razotkrivene ogromne nagomilane zalihe ovoga metala, koje prevazilaze tražnju, a globalno tržište bakra je potom slijedilo američki primjer.

