Ključna dugoročna kamatna stopa na finansijskim tržištima razvijenih ekonomija je prinos na destogodišnje obveznice – promjene ovih prinosa se nipošto ne smiju tumačiti linearno, niti se zaključci smiju izvoditi analogno ranijim promjenama prinosa istog smjera u nekoj drugoj ekonomiji, ili čak istoj ekonomiji.
Prije desetak dana, 5.marta, prinosi na desetogodišnje obveznice Savezne Republike Njemačke naglo su porasli, zašto se to desilo, da li je to znak slabosti njemačke ekonomije, i kako će se to odraziti na njemačko okruženje?
Od početka godine prinosi na njemačke obveznice su bili vrlo stabilni, na nivou od oko 2,5%, da bi oni iznenada porasli na 2,78% i nastavili rasti i dalje, podsjećajući na promjene u prinosima na obveznice Velike Britanije, krajem septembra 2022.godine, kada su zbog novog prijedloga budžeta za pet dana prinosi na britanske obveznice porasli za jedan procentni poen.
Njemačko tržište obveznice je rastom prinosa reagovalo na najavu Fridriha Merca, budućeg kancelara da će Njemačka povećati javnu potrošnju i da će relaksirati postojeći sistem fiskalne discipline uspostavljen kao odgovor na krizu 2007-2009.godine.
Budući kancelar Fridrih Merc, nastupajući ispred koalicije CDU-CSU (Hršćansko-demokratska unija i Hrišćansko-socijalistička unija) saopštio je da je postignut sporazum sa SDP (Socijaldemokratska partija) o formiranju fonda od 500 milijardi EUR za ulaganje u infrastrukturu i na ukidanje ograničenja za javnu potrošnju koja se odnosi na odbranu, a koje prelazi 1% bruto domaćeg proizvoda Njemačke.
Uže i šire posmatrano najstroža fiskalna pravila u EU ima Njemačka –njihov izvanredni značaj je istaknut kroz njihovo ugrađivanje u njemački ustav, odnosno Osnovni zakon Njemačke (Grundgesetz – GG).
Strukturni deficit savezne vlade je ograničen na 0,35% BDP (član 109(3) GG), savezne pokrajine (Länder) od 2020. godine ne smiju imati nikakav strukturni deficit, moraju imati izbalansirane budžete (član 109(3) GG i član 115 GG), a izuzeci su mogući u slučaju prirodnih katastrofa ili ozbiljnih ekonomskih kriza, ali uz plan vraćanja duga.
Prinos na desetogodišnje obveznice Savezne Republike Njemačke (%)
(februar 2025 – 14.mart 2025)
Izvor: Investing.com.
Strukturni deficit (0,35% BDP-a) ograničava budžetski deficit kada je ekonomija u normalnom stanju, tj. bez recesije ili ekonomske krize – to je uže fiskalno pravilo.
Šire fiskalno pravilo kaže da javni dug u vremenima recesije, kao posljedica povećanja javne potrošnje (kao tokom pandemije koronavirusa 2020-2021) može porasti i do 1% BDP, ali da se kroz plan konsolidacije taj prirast javnog duga mora biti poništen (ova praksa je u skladu i sa Paktom stabilnosti i rasta EU, koji zahtjeva da zemlje članice drže javni dug pod kontrolom).
Zbog veze između budžetskog deficta i javnog duga, javni dug je kumulirani budžetski defcict, ova dva pravila za javnu potrošnju u Njemačkoj se nazivaju kočnice duga (njem. Shuldenbremse eng. debt brake).
Fridrih Merc i njegovi koalicioni partneri su nakon 16 godina odlučili otkočiti, tj. odbremzati, javni dug (koji je do sada bio zabremzan) i time su prouzrokovali momentalni rast prinosa na tržištu obveznica, ali uzrok rasta prinosa je potpuno suprotan od onoga koji se desio u Velikoj Britaniji u septembru 2022.godine.
U pomenutom-poznatom slučaju iz Velike Britanije prinosi su porasli zato što je u novom budžetu bio planiran pad javnih prihoda i rast budžetskog deficita koji je trebalo finansirati novim javnim dugom.
S obzirom na visok javni dug, rast sumnje u njegovu održivost i povišen rizik ulaganja, prinosi na britanski javni dug su povećani (cijena obveznica pala) i zato je ovaj rast prinosa bio negativna pojava.
Martovski rast prinosa na njemačke obveznice je pozitivan dogođaj za njemačku ekonomiju i za ekonomiju eurozone, jer rast prinosa nije posljedica straha investitora od rasta javnog duga, već njihovog očekivanja da će rast javne potrošnje prekinuti pad njemačkog BDP i podstaknuti snažan rast njemačke ekonomije.
Pošto investitori sada očekuju ubrzanje rasta njemačke ekonomije (po nekim prognozama očekivani rast od 0,8% u 2026.godini bi mogao biti povećan na 2%) oni smanjuju tražnju za obveznicima, koje im više nisu potrebne kao oblik sigurnog ulaganja koji ih štiti od gubitaka kada ekonomiji ide loše, i obaraju njihovu cijenu povećavajući time prinos na obveznice (odnos između promjena u cijeni obveznica i promjena u prinosima je inverzan – niža cijena, veći prinos).
Očekivanja o poboljšanim izgledima njemačke ekonomije su odmah ugrađene i u cijene akcija – 5.marta njemački indeks akcija DAX je porastao za 3,4%.
Ako investitori na tržištu akcija očekuju veće zarade, onda i investitori koji ulaze na tržište obveznica zahtjevaju veće prinose i zato su spremni da kupe obveznice samo po nižoj cijeni, koja im obezbjeđuje te veće prinose – to je ekonomska logika zbog koje se rast prinosa na obveznice u Njemačkoj, suprotno od rasta prinosa u Velikoj Britaniji (u septembru 2022.godine), predstavlja pozitivan, a ne negativan, ekonomski događaj.
Jednodevni rast prinosa od 0,3 procentna poena (sa 2,48% na 2,78%) – najveći od 1997.godine – svjedoči da je odbremzavanje njemačkog javnog duga, na koji je cijelo finansijsko tržište odmah reagovalo, jedan od najznačajnih događaja u novijoj ekonomskoj istoriji ne samo Njemačke već i evropskog kontinenta, koji će pored pozitivnih ekonomkih posljedica na njemačku i evropsku ekonomiju imati i jake geopolitičke efekte (rast potrošnje na odbranu vezan je i za ukrajinsko – ruski rat), koji ne moraju nužno biti pozitivni.
