Ministarstva finansija planiraju tempo i troškove zaduženje i održavaju dobre odnose sa investitorima očekujući da će sve što je i planirano biti na isti način i ostvareno.
Ako se ostave po strani redovni javni prihodi iz kojih se pokriva dio budžetskih izdataka, glavni finansijeri svih budžeta u Bosni su komercijalne banke koje iz ovih poslovnih aktivosti izlaze kao jedan od najbitnijih sektora za održavanje javne potrošnje.
Na budžet, njegovu strukturu, a prije svega njegov saldo, koji može biti ili u višku (suficitu), ili u manjku (deficit), motre, i analiziraju ga, ne samo investitori, već i revizori javnog sektora.
Za najveći dio najznačajnijih aktivnosti revizorske struke javnost nikada ne sazna, a i kada se o revizorskim izvještajima javno raspravlja, na vezu između sadržaja ovih izvještaja i reakcija finansijskog tržišta se rjetko kada eksplicitno ukaže.
Revizori su u prosjeku intravertne i poslu potpuno posvećene ličnosti, koje oprhvane gomilom podataka i propisa, nastoje da održe objektivnost svoje struke, potpuno shvatajući da bi, kada njihovi izvještaju postaju javni, tj. eksterni, neke ektravertne osobe mogle neblagonaklono gledati na njih i njihove izvještaje.
Jedan takav, prethodno opisan događaj, se možda desio nedavno, a možda je i finansijsko tržište na njega burno reagovalo, ali to još uvijek niko nije primjetio?
Federacija Bosne i Hercegovine nije do sada imala izraženih problema u finansiranju entitetskog budžeta i investitori su uvijek bili spremni da joj pozajme novac, dok s druge strane federalno ministarstvo finansija nije baš uvijek bilo spremno da pozajmi novac po cijeni po kojoj su investitori bili spremni da ga prodaju.
Jedan takav događaj u kojem je zbog naglog rasta kamatne stope Federacija odbila da posudi sav novac koji je planirala posuditi desio se krajem novembru prošle godine i mi smo ga opisali, te mu dali status neočekivanog i neobjašnjivog događaja, jer su se kamatne stope na šestomjesečne trezorske zapise Federacije i Srpske izjednačila.
Pored toga Federacija je od investitora tražila 50 miliona KM, a oni su joj ponudili samo 37 miliona KM.
Deset mjeseci kasnije, u septembru ove godine, desio je jedan sličan događaj, ali koji se više ne bi mogao označiti kao neočekivan i koji bi se mogao objasniti.
Naime, Federacija je emitovala obveznice u vrijednosti od 50 miliona KM na period od 10 godina, investitori su „odrješili kesu“ i ponudili novac po kamatnoj stopi od 4,7%, ali to Federacija nije htjela u potpunosti prihvatiti, pa je prošlo samo 60% emisije (kao i u novembru prošle godine).
Razlog ovome je vrlo vjerovatno rast kamatne stope na destogodišnji javni dug, sa 3,8% (maj 2023) na 4,7%, koji sa obzirom da se emisija vrši na 10 godina proizvodi dodatne, visoke, kamatne troškove budžetu, koje Federacija nije htjela prihvatiti.
Kamatna stopa na desetogodišnje obveznice Federacije BiH (u %)
Izvor: Sarajevska berza.
Ako znamo da je od juna ove godine Evropska centralna banka počela smanjivati kamatne stope, kao i da ih je ponovo smanjila u septembru, a uzimajući u obzir opadajuću inflaciju, koje bi moglo biti razumno i logično objašnjenje ovako visokog rasta kamatnih stopa?
Mi odgovor na ovo pitanje vidimo u podatku, sa kojim je saglasna i Vlada Federacije, a koji je naveden u izvještaju o finansijskoj reviziji sačinjenom od strane Ureda za reviziju institucija u FBiH (Izvještaj o izvršenju budžeta FBiH za 2023, strana 54) po kojem je ostvareni budžetski deficit FBiH 536 miliona KM, a planirano je da on bude 370 miliona KM.
Ovaj izvještaj je objavljen 16.septembra, a rast manjka-deficita od 45% (536/370) nije mogao proći neprimjetno kod pravnih lica koji prodaju novac, iako ga neka fizička lica (članovi parlamenta Federacije) pokušavaju ignorisati.
Osam dana kasnije, 24.septembra, Federacija je emitovala 50 miliona KM obveznica na 10 godine, a investitori (vjerovatno banke) su povećale kamatnu stopu na 4,7%, skoro za 1 procentni poen više u odnosu na prethodnu emisiju desetogodišnjih obveznica (maj 2023).
Investitorili su ponudili 70 miliona KM, ali Ministarstvo finansija Federacije je prihvatilo samo 30 miliona KM jer je procijenilo da je kamatna stopa od 4,7% skup novac, pogotovo sada kada su kamatne stope u eurozoni počele padati.
U odnosu na kamatnu stopu koju trenutno na deset godina plaćaju Hrvatska (3,1%) i Austrija (2,8%) kamatna stopa od 4,7% zaista jeste skup novac.
Bosanske banke nemaju obavezu da se ravnaju prema kamatnim stopama u eurozoni, a i budžetski deficit ima svoju cijenu.
