Evrozona kao valutno područje kojim vlada evro, proglasila je pobedu nad inflacijom, ona je već mesecima izuzetno niska, a u julu je bila 2% – na vrhuncu inflacionog talasa (u oktobru 2022) stopa inflacije merenа potrošačkim cenama bila je 10,6%.
Category: Bosnia and Herzegovina/Bosna i Hercegovina
Rata u Ukrajini i očekivanja investitora – Nekom rat, nekom brat
Ekspanzija vojne industrije sa obe strane Atlantika, uzrokovana ubrzanim naoružavanjem Ukrajine, Evrope, Amerike i Izraela, i s tim u vezi veliki rast cijena akcija ovih akcionarskih društava otkriva u grubim crtama zanimljiv način razmišljanja investitora o ratovima koji se vode, njihovom trajanju i eventualnim ishodima.
Poljoprivreda u Bosni i Hercegovini između državnog deviznog kursa i državnog budžeta – Traktorijada u Bužimu
Udruženim snagama, veliki entuzijazam, neracionalni optimizam, totalna neinformisanost, sklonost ka senzacionalizmu i visoke temperature mogu proizvesti potpuno iskrivljen i pogrešan pogled na ekonomsku stvarnost, ali i pogled koji je dobra polazna tačka za racionalnu ekonomsku analizu i prijedlog novih mjera ekonomske politike?
Strana valuta u bankarskom sektoru – Mit o Sizifu
U pojedinim segmentima izuzetno aktivna strategija promovisanja i podsticanja što veće upotrebe dinara u ekonomskom sistemu Srbije dala je izuzetno dobre rezultate, ali pojedini pokazatelji stepena dinarizacije nalažu kritičko preispitivanje makroekonomskih uslova u kojima se ova formalna strategija dinarizacije (koja predstavlja neformalnu strategiju deevrizacije) sprovodi.
Kako jednostavno i brzo povećati likvidnost srpskog tržišta akcija – Podijeliti na četiri
Informacija objavljena 7. jula poslije trgovanja, da će od 24. jula Mtel a.d. Banjaluka početi isplaćivati dividendu od 5,7 feninga po akciji (0,05746956 KM), nije osokolila investitore niti povećala promet na ovome dijelu tržišta.
Čista zarada kao pokazatelj uspješnosti poslovanja Mtela a.d. Banjaluka – Zarada čista kao suza
Da li, i ako da u kolikoj mjeri, troškovi zakupa tokom 2023. godine prodate telekomunikacione infrastrukture opterećuju bilanse Mtela a.d. Banjaluka bila je jedna od glavnih tema na skupštini akcionara Mtela a.d. Banjaluka, posvećenoj poslovanju 2024. godine, a održanoj 24. juna u Banjaluci.
Kako povećati likvidnost bosanskog gospodarstva u svjetlu neke buduće kreditne krize? – Zemlja koja tvrdoglavo i na vlastitu štetu ustrajno odbija promjene
U Bosni se već odavno zaustavio razvoj monetarnog sustava, koji je praktički prepušten komercijalnim bankama. One odlučuju koliko novca će, kome, pod kojim uvjetima i na koji rok posuditi.
Turizam u Bosni i Hercegovini – Prije, i poslije, pandemije
Šta je sa turizmom u Bosni i Hercegovini, koje su njegove karakteristike i dinamika i šta se od njega može očekivati u budućnosti, u ambijentu stalnih društveno-političkih napetosti i previranja?
Očekivanja na tržištu akcija Mtela a.d. Banjaluka – Može, ali ne mora
Nakon što su juče, nakon trgovanja na portalu Banjalučke berze a.d. Banjaluka objavljene informacije o sazivanju skupštine akcionara Mtela a.d. Banjaluka i priložene odluke koje se planiraju usvojiti, od kojih je najvažnija ona o isplati neto dobiti u vrijednosti od 0,057 KM po jednoj akciji, tržište je u dilemi kako da tumači ovu odluku.
Robna razmena Bosne i Hercegovine sa svetom – Minimalna i maksimalna vrednost
Tokom izveštavanja o ekonomskim pokazateljima, uobičajeno je da se posebna pažnja usmeri na ekstremne vrednosti podataka.
Kako prevazići strah od tržišnog rizika? – Kao virusi i bakterije
Jedan dio investitora koji oklijevaju da uđu na tržište akcija stalno odlaže investiranje jer se plaše da će zbog pada cijena akcija vrijednost investicije biti umanjena i zato ne kupuje akcije i ulaže novac u obveznice, štedne uloge ili nekretnine.
U predmetu „Viaduct – Centralna banka Bosne i Hercegovine“ najjednostavnija rješenja su uvijek ona najbolja – Od šume ne vide drvo
Materijalna šteta koju Bosna i Hercegovina, odnosno Republika Srpska, ima zbog izgubljenog arbitražnog spora (u sporu sa firmom Viaduct d.o.o. Portorož) je ogromna i svakim danom se uvećava zbog obračuna zatezne kamate, međutim ne treba podcijeniti indirektnu korist koju bosansko društvo, politička sfera i ekonomska i pravna struka imaju, ili će imati, od rasprava na ovu temu.
Carinski rat i finansijska tržišta – Najgore je prošlo?
Novi američki predsjednik, kojem je ovo drugi mandat, obećao je da će svojom novom ekonomskom politikom “Ameriku učiniti ponovo velikom” – taj slogan je za sada ne odgovara stanju na finansijskom tržištu, već mu naprotiv u ogromnoj mjeri protivrječi.
Dan Oslobođenja (Liberation Day) iz bosanske perspektive – Kao da se ništa nije desilo?
Kao što je bilo i očekivano, u okviru najavljene politike zaštite američkog tržišta, koja se počela provoditi već od kraja januara 2025. godine, početkom aprila američka administracija je uvela sveobuhvatne carine na uvoz roba iz zemalja glavnih spoljnotrgovinskih partnera, ali i svih ostalih zemalja koje, prema američkim podacima, imaju registrovan (nepravedni) trgovinski suficit u robnoj razmjeni sa SAD, čime je otvoreno jedno, za 21. vijek poznato poglavlje u međunarodnoj trgovini, ali mnogo intenzivnije nego u prvom mandatu američkog predsjednika Donalda Trampa.
Radnička klasa i inflacija – Novčana iluzija?
Cijela prošla godina, kao i nekoliko prethodnih, su prošle u manje ili više vidljivoj borbi radničkih sindikata za usklađivanje plata sa višegodišnjom domaćom i stranom inflacijom koja je u zadnje dvije godine višestruko podigla opšti nivo potrošačkih cijena i vrijeme je da se sumiraju efekti pregovora klasa na prosječnu neto platu u Bosni i Hercegovini.
Nekoliko uspješnih emisija na bosanskohercegovačkim berzama – Rame uz rame
Mediji stalno poručuju da je društvena kriza u Bosni i Hercegovini jedna od najvećih, ako ne i najveća, ali finansijska tržišta u BiH, ili barem njihovi najbitniji dijelovi, uopšte ne reaguju na te poruke.
Tržišta akcija i društvena klima u Bosni i Hercegovini – Nema veze
Društvena dinamika bi se neminovno, prije, ili kasnije, morala odraziti na finansijska tržišta makar ona bila i izuzetno plitka – nelikvidna – poput onih u Bosni i Hercegovini.
Kamatna stopa na šestomjesečne trezorske zapise – Bez bilo kakvog kišobrana i suncobrana
Kada bi veličina javnog duga bila jedina determinanta kreditnog rejtinga Bosna i Hercegovina bi, s obzirom na visok stepen zaduženosti zemalja eurozone i nizak javni dug BiH, imala daleko viši kreditni rejting od većine zemalja u eurozoni.
Narodne obveznice u kontekstu javnog duga Republike Srpske – Najbitnija informacija, 33,2% bruto domaćeg proizvoda
U vezi sa javnim finansijama Srpske stalno se produkuju, sa različitih strana, informacije o njihovom “izuzetno lošem stanju”, međutim u podacima koje publikuje Ministarstvo finansija Republike Srpske (Ministarstvo), uopšte se ne vide razlozi za takav pesimistički stav prema srpskim javnim finansijama i vrlo teško se oteti utisku da se ova vrsta pesimizma namjerno ne plasira u javnost.
Štedne-narodne obveznice Republike Srpske – Visina kamatne stope
Već duže od 10 godina Republika Srpska emituje obveznice koje može kupiti svako pravno ili fizičko lice koje ocijeni da je odnos prinosa i rizika ulaganja u ovu vrstu finansijske aktive za njegov, ili njen, ukus povoljan.