U vezi sa javnim finansijama Srpske stalno se produkuju, sa različitih strana, informacije o njihovom “izuzetno lošem stanju”, međutim u podacima koje publikuje Ministarstvo finansija Republike Srpske (Ministarstvo), uopšte se ne vide razlozi za takav pesimistički stav prema srpskim javnim finansijama i vrlo teško se oteti utisku da se ova vrsta pesimizma namjerno ne plasira u javnost.
Category: Bosnia and Herzegovina/Bosna i Hercegovina
Štedne-narodne obveznice Republike Srpske – Visina kamatne stope
Već duže od 10 godina Republika Srpska emituje obveznice koje može kupiti svako pravno ili fizičko lice koje ocijeni da je odnos prinosa i rizika ulaganja u ovu vrstu finansijske aktive za njegov, ili njen, ukus povoljan.
Sekundarno tržište obveznica Republike Srpske – Između pravilnosti i nepravilnosti
Najveći dio prometa sa obveznicama Srpske se odvija prilikom same emisije obveznica tj. primarnom (prvom) tržištu, ostavljajući u potpunoj sjeni sekundarno (drugo) tržište, na kojem se trguje obveznicama nakon što primarna emisija prođe.
Pad kamatne stope na trezorske zapise Republike Srpske – Prvi put nakon 15 mjeseci
Republika Srpska je juče emitovala šestomjesečne trezorske zapise na Banjalučkoj berzi, posudila je novac na šest mjesec, i umjesto da ova emisija privuče posebnu pažnju zbog jednog specifičnog detalja koji od kraja 2023.godine nije viđen na ovome tržišta, ona je prošla potpuno nezapaženo, kao da se radi o jednom običnom poslovnom događaju pozajmljivanja novca, a istovremeno se samo naglašavalo da se Srpska ponovo zadužila i to više od plana.
Pozitivna martovska ocijena kreditnog rejtinga Republike Srpske – Medijska vidljivost i finansijska informisanost
Na Banjalučkoj berzi je u utorak 4.marta održana najavljena aukcija petogodišnjih obveznica Republike Srpske (74.emisija obveznica), a kao i na prethodnoj aukciji emitent je investitorima ponudio kamatnu stopu od 5,5% uvjeren, između ostaloga, da se opšti trend pada kamatnih stopa potaknut smanjenjem kamatnih stopa Evropske centralne banke, te implicitni rast likvidnosti ovoga tržišta, mora odraziti i na pad troškove finansiranja budžeta Republike.
Promjena u poslovnom modelu Mtela a.d. Banjaluka – Koncept stejkholdera
2.048 radnika Mtela a.d. Banjaluka tokom protekle godine je vrijedno i predano radilo da bi vlasnicima – akcionarima Mtela a.d. Banjaluka stvorilo zaradu od 0,163 KM po akciji i omjer cijene akcije i zarade po akciji (price earnings ratio – PE racio) od 7,2 (1,18 KM /0,163 KM), a vjerovatno su i neki tvorci ove zarade istovremeno i akcionari.
Promet akcijama na Banjalučkoj berzi – Podcjenjivanje ljudske prirode
Jedan manji broj investitora i ekonomista su vrlo skeptični, ili u najmanju ruku pretežno ravnodušni, prema perspektivama trgovine akcijama, ali podaci o ovome tržištu ne govore baš ubjedljivo u prilog takvom stavu.
Depoziti u federalnim bankama – Po zaslugama
Kao što u svakoj proizvodnoj privrednoj djelatnosti postoje neka sirovina čijom se obradom u procesu proizvodnje dobijaju poluproizvodi i finalni, gotovi, proizvodi, isto tako i u uslužnim djelatnostima, čiji proizvodi nemaju dimenziju, postoji ulaz “u proizvodnju”, “proizvodni proces” i izlaz ” iz proizvodnje”.
Nominalna i efektivna kamatna stopa – Nestvarna kamatna stopa
Pored rok na koji se novac pozajmljuje, najbitniji element ugovоra o kreditu je kamatna stopa, koja se iskazuje kao nominalna i efektivna (ukazali smo na to u prethodnom tekstu, Kamatne stope u eurozoni i Bosni – Novac privredi budzašta?), s tim da kupac novaca prvo dolazi u dodir sa nominalnom kamatnom stopom, a tek kasnije kada počne plaćati dodatne troškove vezane za kredit mimo kamate, možda će postati svjestan da postoji efektivna kamatna stopa.
Kamatne stope u eurozoni i Bosni – Novac privredi budzašta?
Nedavno objavljeni podaci o poslovanju banaka sa sjedištem u Federaciji BiH (Agencija za bankarstvo FBiH – FBA) na dan 31.12.2024.godine pružaju obilje informacija i podataka od velike koristi za razumjevanje načina funkcionisanja ovoga sektora, a sa obzirom da je i Evropska centralna banka (ECB) objavila iste podatke, i za njegovu uporednu analizu sa velikim bankarskim sektorom eurozone i sa bankama pojedinih zemlja iz eurozone.
Monetarna politika u Bosni i eurozoni – Uvoz inflacije i izvoz elementarne pameti
Kompleks niže vrijednosti vodi ka potcjenjivanju vlastitih sposobnosti da se uoče elementarne činjenice, i bezrezervnom vjerovanju u sposobnost i rasuđivanje onoga koji se u uspostavljenom odnosu smatra intelektualno, ili na neki drugi način, nadmoćnim.
U očekivanju novih informacija o poslovanju Mtela a.d Banjaluka – YTD
Januar i februar su mjeseci u kojima akcionarska društva radi na sastavljenju finansijskih izvještaja za prethodnu godinu, koji bi trebali biti objavljeni do kraja februara.
Velika pobjeda Agencije za bankarstvo Republike Srpske – Državotvorna ekonomska politika
Prije pet godina smo u dva navrata, u aprili 2020. i junu 2020. ukazali na činjenicu da je Bosna i Hercegovina od polovine 2016.godine počela, preko svojih banaka, finansirati Evropsku uniju i njene države.
Bosansko i evropsko tržište električne energije – Paralelna stvarnost
U kontekstu socijalne ekonomske politike koju oba bosanska entiteta provode u elektroenergetskom sektoru razlika između unutrašnjeg i vanjskog tržišta električne energije nije dovoljno istaknuta, pa je malo ko svjestan stepena žrtvovane rentabilnosti koju ovaj sektor podnosi na oltar očuvanja društvenog mira.
Izvoz električne energije – Izvezi ili umri
Parola “izvezi ili umri” nastala je u zemljama u razvoju, koje su svojim ekonomskim politikama težile povećanju izvoza kao glavnom sredstvu za ostvarivanje što viših stopa ekonomskog rasta i za ubrzanje ekonomskog razvoja.
Nužnost dekarbonizacije bosanske ekonomije – I krave će uskoro postati sporne
Državama nastalim na području bivše Jugoslavije Zapadna Evropa je prvo “preporučivala” demokratiju, a uporedo sa njenim uvođenjem započeli su ratovi između naroda koji se razlikuju malo više od rođenog brata i rođene sestre (tzv. kompleks malih razlika među licima koji su rodbina u prvom koljenu je često uzrok velikih nesporazuma i omraza).
Zelena ekonomija u proizvodnji električne energije – Očigledni napredak
Cilj zelene ekonomije (green economy) je ostvarivanje ekonomskog rast i privrednog razvoj na način koji smanjuje ekološke rizike i degradaciju čovjekove okoline, te vodi računa o očuvanju prirodnih resursa.
Neto proizvodnja u bosanskim elektranama – Potrošnja za proizvodnju
Energetski bilans Bosne i Hercegovine se od 2017.godine stalno pogoršava i na osnovu podataka o proizvodnji električne energije za prvih devet mjeseci prošle godine, 2024. će najvjerovatnije biti godina sa najnižom proizvodnjom električne energije, zaključak je našeg posljednjeg teksta na ovu temu.
Ko i kako vodi monetarnu politiku? – Podela odgovornost i poslova
Svetionik centralnog bankarstva u svetu je centralna banka Sjedinjenih Američkih Država, Federalne rezerve, ili popularno zvani Fed, ali svetlo koje Fed zrači, u smislu okvirnih principa vođenja monetarne politike, ne dopire do celog Balkana.
Usponi i padovi slobodnih deviznih rezervi Centralne banke Bosne i Hercegovine – Kralj Trvtko I Kotromanić, na konju, ili bez konja
Krajem marta 2020. godine pisali smo o slobodnim deviznim rezervama Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH), kada smo ukazali na ogroman neiskorišćen novčani potencijal kojim raspolaže CBBiH, a koji bi mogao biti iskorišćen za kreditiranje pravnih lica u Bosni.