Svetionik centralnog bankarstva u svetu je centralna banka Sjedinjenih Američkih Država, Federalne rezerve, ili popularno zvani Fed, ali svetlo koje Fed zrači, u smislu okvirnih principa vođenja monetarne politike, ne dopire do celog Balkana.
Category: Fed/Federalne rezerve
Cijena zlata – Jedan Bog jedna valuta
Postoje razna mišljenja zašto je vjerovanje u više bogova zamjenilo vjeru u jednog Boga, a među najjednostavnijim i najlogičnijim laičkim objašnjenjima monoteizma (sa aspekta koji naravno nimalo nije teološki) je da je čovjeku lakše i jednostavnije pokloniti vjeru jednom nadnaravnom biću, nego nekolicini njih.
Usponi i padovi slobodnih deviznih rezervi Centralne banke Bosne i Hercegovine – Kralj Trvtko I Kotromanić, na konju, ili bez konja
Krajem marta 2020. godine pisali smo o slobodnim deviznim rezervama Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH), kada smo ukazali na ogroman neiskorišćen novčani potencijal kojim raspolaže CBBiH, a koji bi mogao biti iskorišćen za kreditiranje pravnih lica u Bosni.
Centralna banka Republike Kosovo – Bolji uvek treba da budu uzor lošijima
Bosna i Hercegovina je postala članica Ujedinjenih nacija 22. maja 1992. godine, a za razliku od nje, Republika Kosovo, koja je proglasila nezavisnost 2008. godine, još uvek nije članica Ujedinjenih nacija.
Tržište akcija, inflacija i uvozna cijena naftnih derivata – Sell off?
Danas, 14.avgusta u 14.30 h, biće objavljeni podaci о inflaciji u SAD u julu, a od objavljenog podatka zavisi u kome pravcu će se kretati američka ekonomija (ali i veliki dio svjetske, ekonomije).
Rast minimalne plate u 2024.godini – Zašto Bosna MMF-u ne vjeruje?
Kada to Savjet ministara BiH bude zatražio Međunarodni monetarni fond će sigurno pozajmiti novac, a do tada se preporuke MMF-a u dijelu ograničavanja rasta plata u javnom sektoru i zadržavanja postojećeg nivoa minimalnih plata u BiH neće po svaku cijenu poštovati.
Referentna kamatna stopa Federalnih rezervi – Počelo hlađenje
Centralna banka Sjedinjenih Američkih Država, Federalne rezerve (FED), najznačajnija centralna banka na svijetu je juče 16.3.2022, odlučila da poveća svoju referentnu kamatnu stopu.
Problem likvidnosti banaka u Bosni i Hercegovini – U krajnjoj nuždi
Veliki dio građana u BiH je i dalje, bez razloga, zabrinut za dvije banke koje u svome imenu imaju odrednicu sber, a uošte niko nije zabrinut za npr. bankarski sektor Federacije BiH.
Da li je većina u pravu?
Čitaj dalje
Kvar u američkoj ekonomiji – September 11
Opšte je mišljenje da su Federalne rezerve počele sa monetarnom ekspanzijom/štampanjem novca u martu 2020.godine, nakon izbijanja pandemije, a da je do tada sve bilo u redu sa američkom ekonomijom.
Federalne rezerve – Vatra, točak i centralna banka
U ekonomskim/stručnim krugovima Amerikancima se prigovara da kroz svakodnevno štampanje dolara zloupotrebljavaju svoju monetarnu politiku i da na taj način sebi obezbjeđuju povlašten položaj u međunarodnom ekonomskom sistemu na netržišnim osnovama.
Inflacija u SAD – 2023: Odiseja u Bosni?
Rast cijena energenata, podstaknut globalnim ekonomskim oporavkom i štampanjem dolara od strane centralne banke Sjedinjenih Američkih Država (FED/Federalne rezerve) i štampanjem valuta ostalih velikih i značajnih centralnih banaka, su doveli inflaciju u SAD na nivo koji nije viđen u zadnjih 13 godina.
Rast kamatnih stopa na javni dug – Viđilantizam
U jednoj od objava pokazano je da kamatne stope na javni dug i Amerike i država zone evra u prva dva meseca ove godine rastu, nije se otišlo dalje od te konstatacije i nije ukazano na uzroke rasta.
ECB i FED – (Ne)normalni monetarni balon
Baloni na finansijskom tržištu (ogroman rast cijena akcija, cijena obveznica) su na nacionalnom nivou vrlo često posljedica izuzetne kreditne aktivnosti domaćih centralnih banaka, dok sa druge strane vodeće svjetske centralne banke, poput centralne banke SAD-a (Federalne rezerve/FED) i Evropske centralne banke/ECB zahvaljujući masovnom obimu kreditiranja stvaraju balone na svjetskim finansijskim tržištima.
Slobodne devizne rezerve kao odgovor ekonomske politike BiH na pandemiju
Da bi ublažio posljedice koje će, zatvaranje saobraćajnih i trgovačkih komunikacija, sužavanje tržišta nabave i prodaje, kao i obustavljanje dijela proizvodnih i uslužnih djelatnosti, zbog pandemije imati na američki BDP tj. u krajnjoj liniji na životni standard Amerikanaca, gornji dom američkog parlamenta (Senat) je odobrio povećanje javne potrošnje za 2.000 miljardi dolara i to pretežno kroz emisiju obveznica koje će vršiti američki trezor (Ministarstvo finansija SAD), a otkupljivati američka centralna banka (Federalne rezerve).
I evropske institucije su razmišljale kako uliti svježu krv u malaksalu ekonomiju zone evra i Evropske unije, a Evropska centralna banka/ECB je donjela odluku da „podigne imunitet“ svog privrednog sistema sa 750 milijardi evra.
To je kumulativni iznos pozajmica, koji će kroz kupovinu obveznica evropskih zemalja (ali i privatnog sektora!) od strane ECB biti stavljen na raspolaganje evropskoj privredi i budžetima zemalja zone evra tokom 2020.god.
Raspolaže li, i može li raspolagati, Bosna i Hercegovina, sa nekim sličnim instrumentom ekonomske politike, koji bi mogao podstaći tražnju za domaćim proizvodima i održati nivo javne potrošnje koji je postojao prije pandemije?
Negativna kamatna stopa
U jednom od prethodnih postova sam obećao da ću ponuditi svoje objašnjenje negativnih kamatnih stopa na javni dug FBiH, tj. da ću „pokušati“ objasniti zašto FBiH zarađuje kada joj druga lica (pravna ili fizička) pozajmljuju novac.
Ex nihilo
Da bi se proizvela neka roba/fizički proizvod prvi korak u proizvodnom smislu je kupovina sirovina (mašina je već kupljena). Predradom sirovina dobijaju se poluproizvodi, a na kraju proizvodnog ciklusa finalni proizvod. Čitaj dalje