Strana valuta u bankarskom sektoru – Mit o Sizifu

U pojedinim segmentima izuzetno aktivna strategija promovisanja i podsticanja što veće upotrebe dinara u ekonomskom sistemu Srbije dala je izuzetno dobre rezultate, ali pojedini pokazatelji stepena dinarizacije nalažu kritičko preispitivanje makroekonomskih uslova u kojima se ova formalna strategija dinarizacije (koja predstavlja neformalnu strategiju deevrizacije) sprovodi.

Čitaj dalje

Omjer kredita i depozita banaka – Prerađivački kapaciteti i profitabilnost

Ako se rast kredita banaka u BiH od 10% usporedi s inflacijom iz prethodnog razdoblja, koja je dovela do visokog nominalnog, ali ne i realnog rasta BDP-a, tada u makroekonomskom okviru taj kreditni rast uopće ne izgleda visok.

Čitaj dalje

Kako jednostavno i brzo povećati likvidnost srpskog tržišta akcija – Podijeliti na četiri

Informacija objavljena 7. jula poslije trgovanja, da će od 24. jula Mtel a.d. Banjaluka početi isplaćivati dividendu od 5,7 feninga po akciji (0,05746956 KM), nije osokolila investitore niti povećala promet na ovome dijelu tržišta.

Čitaj dalje

Profitabilnost telekomunikacionih preduzeća – Garant redovne isplate dividende

Iz ukupnog prihoda, po odbitku različitih kategorija troškova, akcionarska društva, iz zarade (eng. earnings), isplaćuju dividendu svojim vlasnicima – akcionarima.

Čitaj dalje

Finansiranje preduzeća u djelatnosti telekomunikacija – Potpuno pogrešna percepcija izuzetno visoke zaduženosti

Osnov telekomunikacija kao privredne djelatnosti je razvoj raznolike i glomazne mrežne infrastrukture kojom se prenose signali, informacije i podaci.

Čitaj dalje

Očekivanja na tržištu akcija Mtela a.d. Banjaluka – Može, ali ne mora

Nakon što su juče, nakon trgovanja na portalu Banjalučke berze a.d. Banjaluka  objavljene informacije o sazivanju skupštine akcionara Mtela a.d. Banjaluka i priložene odluke koje se planiraju usvojiti, od kojih je  najvažnija ona o isplati neto dobiti u vrijednosti od 0,057 KM po jednoj akciji, tržište je u dilemi kako da  tumači ovu odluku.

Čitaj dalje

Carinski rat i finansijska tržišta – Najgore je prošlo?

Novi američki predsjednik, kojem je ovo drugi mandat, obećao je da će  svojom novom ekonomskom politikom “Ameriku učiniti ponovo  velikom” – taj slogan je za sada ne odgovara stanju na finansijskom tržištu,  već  mu naprotiv u ogromnoj mjeri  protivrječi.

Čitaj dalje

Dan Oslobođenja (Liberation Day) iz bosanske perspektive – Kao da se ništa nije desilo?

Kao što je bilo i očekivano, u okviru najavljene politike zaštite američkog tržišta, koja se počela provoditi već od kraja januara 2025. godine, početkom aprila američka administracija je uvela sveobuhvatne carine na uvoz roba iz zemalja glavnih spoljnotrgovinskih partnera, ali i svih ostalih zemalja koje, prema američkim podacima, imaju registrovan (nepravedni) trgovinski suficit u robnoj razmjeni sa SAD, čime je otvoreno jedno, za 21. vijek poznato poglavlje u međunarodnoj trgovini, ali mnogo intenzivnije nego u prvom mandatu američkog predsjednika Donalda Trampa.

Čitaj dalje

Nekoliko uspješnih emisija na bosanskohercegovačkim berzama – Rame uz rame

Mediji stalno poručuju da je društvena kriza u Bosni i Hercegovini jedna od najvećih, ako ne i najveća, ali finansijska tržišta u BiH, ili barem njihovi najbitniji dijelovi, uopšte ne reaguju na te poruke.

Čitaj dalje

Tržišta akcija i društvena klima u Bosni i Hercegovini – Nema veze

Društvena dinamika bi se neminovno,  prije,  ili kasnije, morala  odraziti na finansijska tržišta makar ona bila i  izuzetno plitka  – nelikvidna – poput onih  u Bosni i Hercegovini.

Čitaj dalje

Kamatna stopa na šestomjesečne trezorske zapise – Bez bilo kakvog kišobrana i suncobrana

Kada bi veličina javnog duga bila jedina determinanta kreditnog rejtinga Bosna i Hercegovina bi, s  obzirom na visok stepen zaduženosti zemalja eurozone i nizak javni dug BiH, imala daleko viši  kreditni rejting od većine zemalja u eurozoni.

Čitaj dalje

Narodne obveznice u kontekstu javnog duga Republike Srpske – Najbitnija informacija, 33,2% bruto domaćeg proizvoda

U vezi sa javnim  finansijama Srpske stalno se produkuju, sa različitih strana, informacije  o njihovom “izuzetno lošem stanju”, međutim u podacima koje publikuje Ministarstvo finansija  Republike  Srpske (Ministarstvo), uopšte se ne  vide razlozi  za takav pesimistički stav  prema srpskim javnim finansijama i vrlo teško se oteti utisku da se ova vrsta pesimizma namjerno ne plasira u javnost.

Čitaj dalje

Štedne-narodne obveznice Republike Srpske – Visina kamatne stope

Već duže od 10 godina Republika  Srpska emituje obveznice koje  može kupiti svako pravno ili fizičko lice koje  ocijeni da je odnos prinosa i rizika ulaganja u ovu vrstu finansijske aktive za njegov, ili njen, ukus povoljan.

Čitaj dalje

Istorijska promjena u njemačkoj ekonomiji – Odbremzavanje javnog duga

Ključna dugoročna kamatna stopa na finansijskim tržištima razvijenih ekonomija je  prinos na destogodišnje obveznice – promjene  ovih prinosa se nipošto  ne smiju tumačiti linearno, niti se  zaključci smiju izvoditi analogno ranijim promjenama prinosa istog smjera u nekoj drugoj ekonomiji, ili čak istoj ekonomiji.

Čitaj dalje

Sekundarno tržište obveznica Republike Srpske – Između pravilnosti i nepravilnosti

Najveći  dio prometa sa  obveznicama Srpske se  odvija prilikom same emisije obveznica tj. primarnom (prvom) tržištu, ostavljajući u potpunoj sjeni sekundarno  (drugo) tržište, na kojem se trguje obveznicama  nakon što primarna emisija prođe.

Čitaj dalje

Pozitivna martovska ocijena kreditnog rejtinga Republike Srpske – Medijska vidljivost i finansijska informisanost

Na Banjalučkoj berzi je u utorak 4.marta održana najavljena aukcija petogodišnjih obveznica Republike Srpske (74.emisija obveznica), a kao i na prethodnoj aukciji emitent je investitorima  ponudio kamatnu stopu od 5,5%  uvjeren, između ostaloga, da se opšti trend pada kamatnih stopa potaknut smanjenjem kamatnih stopa Evropske centralne banke, te implicitni rast likvidnosti ovoga tržišta,  mora odraziti i na pad troškove finansiranja budžeta Republike.

Čitaj dalje

Promjena u poslovnom modelu Mtela a.d. Banjaluka – Koncept stejkholdera

2.048 radnika Mtela a.d. Banjaluka  tokom protekle godine je vrijedno i predano radilo  da bi vlasnicima – akcionarima  Mtela a.d. Banjaluka stvorilo zaradu od 0,163 KM po  akciji i omjer cijene akcije i zarade po akciji (price earnings ratio – PE racio) od  7,2 (1,18 KM /0,163 KM), a vjerovatno su i neki tvorci ove zarade istovremeno i akcionari.

Čitaj dalje

Neizvjesnost na tržištu akcija – Nagrada investitorima

Došlo je    vrijeme  polaganja završnih računa o poslovanju u 2024.godini i njihovom objavljivanju na sajtu Banjalučke berze, koje je, sa velikim nestrpljenjem  i znatiželjom, očekivano  od strane manjinskih vlasnika akcionarskih društava, kao potvrda,  ili  demantij,  ispravnosti njihovih ulaganja .

Čitaj dalje

Prinos od dividende u djelatnosti telekomunikacija – Za 11 dana

Zainteresovanost za veličinu i dinamiku dividende proizilazi iz nastajanja investitora da prinos koji imaju od ulaganja u akcije uporede sa prinosom  na  obveznice.

Čitaj dalje

U očekivanju novih informacija o poslovanju Mtela a.d Banjaluka – YTD

Januar i februar su mjeseci u kojima akcionarska društva radi na sastavljenju finansijskih izvještaja za prethodnu godinu, koji bi trebali biti objavljeni do kraja februara.

Čitaj dalje