Njemački parlament je jučer usvojio proračun za 2026. godinu, kojim se planira povećanje javnog duga za 180 milijardi eura te nastavak snažnog investicijskog ciklusa. Nakon što su investicije u ovoj godini porasle za čak 55 %, u 2026. se predviđa njihov dodatni rast od 10 %.
Najveći rast javnog duga još od razdoblja pandemije — ukupno 215 milijardi eura — omogućen je prvenstveno ukidanjem strogih fiskalnih pravila početkom ove godine. Ovakva izrazito ekspanzivna fiskalna politika, obilježena rastom javne potrošnje uz istodobno povećanje proračunskog deficita, svjedoči o dubokim strukturnim problemima njemačkog gospodarstva, ali i o nastojanju države da ih prevlada snažnim poticanjem agregatne potražnje.
S bruto domaćim proizvodom od oko 4,5 tisuća milijardi eura, Njemačka je treće najveće svjetsko gospodarstvo i najveća ekonomija Europe. Ipak, gospodarska stagnacija, rast cijena energenata, starenje stanovništva, smanjenje radno sposobne populacije, tehnološko zaostajanje te jačanje konkurencije iz Azije, osobito Kine, neki su od ključnih razloga zbog kojih — prema anketnim istraživanjima — trećina njemačkih poduzeća u 2026. godini razmatra otpuštanje radnika.
Nakon dvije uzastopne godine pada gospodarske aktivnosti i niskog rasta od svega 0,2 % u 2024., projekcije rasta od 1,2 % godišnje u sljedeće dvije godine djeluju umjereno optimistično. Taj se optimizam temelji gotovo isključivo na fiskalnoj ekspanziji, odnosno na deficitnom financiranju rastuće javne potrošnje.
Sredinom studenoga objavljeni su podaci o ekonomskim očekivanjima za idućih šest mjeseci. Vrijednost ZEW indeksa od 38 bodova ukazuje na umjereni optimizam među financijskim analitičarima i investitorima.
Pri tumačenju tog pokazatelja vrijedi napomenuti da vrijednosti ZEW indeksa ispod 20 bodova odražavaju umjereni pesimizam, dok razine iznad 50 bodova signaliziraju snažan optimizam.
Centar za europska gospodarska istraživanja (Zentrum für Europäische Wirtschaftsforschung – ZEW) svakog mjeseca objavljuje rezultate ankete o ekonomskim očekivanjima. Ta su očekivanja izrazito promjenjiva i stoga relativno nepouzdana. U nedavnoj prošlosti ekonomski su akteri imali vrlo negativan pogled na perspektive njemačkog gospodarstva.
U travnju 2025. godine ZEW indeks se strmoglavio s +51,6 bodova u ožujku na –14,0 bodova, što predstavlja pad od oko 65,6 bodova — najveći mjesečni pad od početka rata u Ukrajini.
Uzrok tako naglog preokreta u očekivanjima nije teško prepoznati. Nositelji njemačkog gospodarstva su izvozno orijentirane industrije — automobilska, strojarska, metalna i kemijska — a jačanje carinske zaštite američkog gospodarstva ozbiljno je razočaralo ključne aktere njemačke ekonomije te stvorilo izrazito sumorna očekivanja u pogledu budućeg razvoja.
Ekonomska očekivanja u velikoj su mjeri pod utjecajem raspoloženja, a raspoloženje je funkcija emocija koje se oblikuju kao odgovor na političke odluke, često ekstremne i nepredvidive. Malo tko je mogao pretpostaviti da će jedan od prvih poteza Trumpove administracije biti uvođenje protekcionističke trgovinske politike.
Rast javne potrošnje danas je jedna od ključnih determinanti njemačkog gospodarskog kretanja. Od početka ove godine ona snažno oblikuje i smjer razvoja gospodarstva i očekivanja tržišnih aktera, iako se ta očekivanja često ne podudaraju sa stvarnim stanjem na terenu.
ZEW indeks ekonomskih očekivanja i ZEW indeks ekonomske situacije
Njemačka, siječanj 2019. – listopad 2025.
Izvor: www.zew.de
Ekonomska situacija (Konjunktur – Situation) u Njemačkoj trenutno je iznimno loša. Razlog tomu leži u dvogodišnjem padu realne gospodarske aktivnosti: realni BDP smanjen je za 0,82 % u 2023. te za dodatnih 0,16 % u 2024. godini. Njemačko gospodarstvo već dvije godine bilježi regresiju, zbog čega je trenutno stanje nepovoljnije nego u bilo kojem drugom velikom svjetskom gospodarstvu.
Trenutačno stanje njemačkog gospodarstva ocijenjeno je kao izrazito loše, usporedivo s razinama zabilježenima tijekom pandemije i globalne financijske krize 2007.–2009. godine.
Vrijednost ZEW indeksa ekonomske situacije za Njemačku iznosi –78,7 bodova (teoretski minimum iznosi –100). U skupini velikih gospodarstava Njemačka se nalazi u najnepovoljnijem položaju: listopadske vrijednosti indeksa za Kinu i europodručje iznosile su –33,8, odnosno –27,3 boda, dok je američko gospodarstvo u relativno najboljoj kondiciji, s vrijednošću indeksa od –0,5 bodova.
Prema mišljenju Europske komisije od 17. studenoga, “pozitivni učinci povećanja javne potrošnje djelomično su neutralizirani negativnim utjecajem trgovinskih napetosti, za koje se očekuje da će nepovoljno djelovati na izvoz. Ipak, ekspanzivna fiskalna politika i rast realnih plaća trebali bi potaknuti privatnu potrošnju, pa se optimizam u pogledu gospodarskog rasta u najvećoj mjeri oslanja upravo na rast javne potrošnje“.
Ovakav model njemačkog gospodarskog rasta neminovno će povećati potražnju za kapitalom unutar Europske unije te otežati pristup tržištima kapitala državama s nižim kreditnim rejtingom. To je cijena koju će EU morati platiti za perspektivni oporavak njemačkog gospodarstva. S druge strane, pozitivni učinci njemačke ekspanzivne fiskalne politike — budući da potiče potražnju za robama i uslugama ne samo u Njemačkoj — osjetit će se diljem europskog kontinenta.
