Visoke stope inflacije su zaoštrile odnos između radnika i poslodavaca – radnici su se radi prvo očuvanja, pa potom i rasta životnog standarda, borili za brži rast plata od cijena, a poslodavci su upozoravali na vezu između rasta troškova radne snage, cijene koštanja i prodajne cijene proizvoda i usluga.
Do kraja 2023. godine neto plate i potrošačke cijene u Bosni i Hercegovini su imale isti tempo rasta, a onda se desio preokret u trendu i plate su počele rasti mnogo brže od inflacije.
Kada cijene rastu brže od plata, građani osjećaju pritisak na svoje budžete i ovaj pritisak najviše pogađa domaćinstva sa niskim primanjima, a ona su preko sindikata tražila povećanje plata.
Kada su 1. januara 2024. povećane minimalne plate i u Federaciji i u Srpskoj, to je neminovno moralo dovesti do rasta i ostalih plata – rast minimalca podstakao je i radnike u srednjim i višim platnim razredima da zatraže veće plate.
Indeks neto plata i potrošačkih cijena, decembar 2021 = 100
(decembar 2021 – avgust 2025)
Izvor: Agencija za statistiku BiH (Obrada Bife.ba).
Ako se decembar 2021. godine postavi za osnovicu obračuna, onda je ukupni rast plata, 52%, više nego dvostruko veći od rasta inflacije (23%) – velika razlika bi trebala ostaviti velike posljedice na bosansku ekonomiju i srednjoročno i dugoročno.
Rast minimalne plate se prenio i na više platne razrede, što je uz opadajuću inflaciju povećalo kupovnu moć potrošača i podstaklo potrošnju – to su kratkoročni pozitivni efekti bržeg rasta plata od cijena.
Privreda se ubrzava, jer raste potrošnja, a rast plata povećava štednju i smanjuje potrebu za zaduženje – na taj način brži rast plata od inflacije funkcioniše teoretski.
Ali, u praksi se već primjećuje da se zahtjevi radnog mjesta povećavaju i smanjuje broj radnika zbog rasta troškova radne snage – to su negativne posljedice inflacije.
Poslodavci povećavaju cijene da nadoknade rast troškova radne snage i zadrže profitne marže, a to pokreće novi talas inflacije, prvo u uslužnim djelatnostima.
Ako plate rastu, a produktivnost stoji u mjestu ili raste sporije od plata, domaći proizvodi postaju skuplji od stranih, s krajnjom posljedicom u narušavanju konkurentnosti izvoza.
Postoje poslodavci koji ne mogu podnijeti brzi rast plata i zato smanjuju broj radnika, pa rastu rizici od otpuštanja, a opasnost prijeti i od inflacione spirale.
Obrazac inflacione spirale: rast inflacije → veće plate → veća inflacija → zahtjevi za još većim platama → još veća inflacija nije toliko očigledan iz samog uticaja inflacije na plate (vidjeti dijagram), jer je ova veza dvosmjerna, a ne jednosmjerna.
Uticaj inflacije na plate
(decembar 2021 – avgust 2025)
Izvor: Agencija za statistiku BiH (Obrada Bife.ba).
U zadnjih godinu dana rast plata je izražen, inflacija im nije dala prejak povod za toliki rast. Rast plata je ili autonoman, ili iza njega djeluju neki drugi faktori, poput nestašice radne snage, inercije, monopolskih i oligopolskih tržišnih struktura u pojedinim djelatnostima, potrebe za usklađivanjem plata i rasta plata mimo povećanja produktivnosti.
Ako poredimo godišnji rast neto plata u avgustu 2025, izdvajaju se pet djelatnosti sa rastom plata iznad 20% – hotelijerstvo i ugostiteljstvo, administrativne i pomoćne usluge, građevinarstvo, trgovina na veliko i malo, i umjetnost, zabava i rekreacija.
Od početka godine inflacija u BiH je stalno za 1 procentni poen viša od inflacije u eurozoni, a u septembru za 2 procentna poena – 2,2% naspram 4,2%.
U sljedećim tekstovima na ovu temu analiziraćemo rast plata i inflacije u eurozoni i numerički ukazati na pozitivne i negativne posljedice debalansa u rastu inflacije i plata.
