Najnovija vrijednost ZEW indeksa ekonomskih očekivanja za Njemačku, objavljena 11. studenoga, iako i dalje ukazuje na optimizam u pogledu smjera gospodarskih kretanja, predstavlja značajno razočaranje za njemačko i europsko financijsko tržište.
Vrijednost ZEW indeksa od 38,5 bodova, u usporedbi s višom prethodnom razinom te ispod očekivane vrijednosti (42), tumači se kao otvorena sumnja vodećih njemačkih investitora u sposobnost Njemačke da intenzivnijom javnom potrošnjom, rastom proračunskog deficita i javnog duga potakne gospodarstvo do razine koja bi jamčila povratak na održivu putanju gospodarskog rasta.
Anketa obuhvaća između 300 i 350 ekonomskih i financijskih stručnjaka koji se izjašnjavaju o budućim kretanjima njemačkog gospodarstva, ocjenjujući ih kao pozitivna, negativna ili neutralna.
Ako je u studenome u anketi sudjelovalo 300 ispitanika te ako se pretpostavi da ih je 38,5 % imalo neutralna očekivanja, tada 50 % ispitanika iskazuje pozitivna, a 11,5 % negativna očekivanja. Razlika između pozitivnih i negativnih (50% – 11,5%) odgovora čini vrijednost ZEW indeksa od 38,5 bodova, pri čemu se neutralni odgovori ne uzimaju u obzir.
ZEW je vodeći pokazatelj (leading indicator) ekonomskih očekivanja, što znači da njegove promjene prethode promjenama u bruto domaćem proizvodu, koji se smatra zaostajućim pokazateljem (lagging indicator). Uobičajeno, ZEW signalizira promjene u gospodarstvu otprilike šest mjeseci unaprijed. Međutim, on ne ukazuje na intenzitet budućih promjena, već isključivo na njihov mogući smjer, na temelju informacija dostupnih u razdoblju provođenja ankete.
Vrijednost ZEW indeksa izuzetno je promjenjiva i sklona snažnim oscilacijama jer ovisi o informacijama koje svakodnevno pristižu na tržište. ZEW često precjenjuje gospodarske izglede, a ponekad ih i podcjenjuje. Usprkos tome, moguće je uspostaviti vezu između ekonomskih očekivanja i budućih kretanja BDP-a, koliko god ona na prvi pogled djelovala slabo i neuvjerljivo (vidi Dijagram 1).
Prema sirovim, neprilagođenim podacima, utjecaj ZEW indeksa na rast BDP-a nije samo nizak (tek 0,6 % promjene BDP-a objašnjeno je promjenama ZEW indeksa; R² = 0,006), već je i inverzan – rast ZEW-a, odnosno optimizma, povezan je s usporavanjem gospodarskog rasta. Takav rezultat nije očekivan. U prošlosti su doista postojala razdoblja rasta ZEW-a i pozitivnih očekivanja (2011.–2012., 2014.–2015. i 2018.) koja se nisu realizirala zbog objektivnih gospodarskih razloga ili zbog iracionalnog optimizma.
Dijagram 1. Utjecaj ZEW indeksa na rast BDP-a
Njemačka, 2019. Q1 – 2025. Q3
Izvor: www.zew.de i Eurostat (obrada: Bife.ba).
Napomena: ZEW indeks očekivanja pomaknut je dva tromjesečja unaprijed, a rast BDP-a računa se između dva uzastopna tromjesečja.
Na Dijagramu 1 izdvajaju se dva asimetrična, ekstremna para vrijednosti proizašla iz snažnih poremećaja gospodarske aktivnosti tijekom prve godine pandemije koronavirusa (2020.), kada je ekonomska aktivnost izrazito oscilirala, dok je ZEW zbog neočekivane brzine i nepredvidivosti događaja ostao nepovezan s realnim gospodarskim tokovima.
U drugom tromjesečju 2020. godine ZEW indeks (pomaknut dva tromjesečja unaprijed) bio je iznad nule (10,7), dok je realni BDP pao za 9 %. Slična situacija zabilježena je i u sljedećem tromjesečju, kada su odgovarajuće vrijednosti ZEW indeksa i stope rasta kvartalnog BDP-a iznosile −49,5 bodova i 8,7 %. Kada se ta dva razdoblja izvanrednih okolnosti isključe iz analize, dobiva se jasnija slika uzročno-posljedične veze (Dijagram 2), u kojoj viša razina optimizma mjerena ZEW-om vodi rastu gospodarstva.
Pozitivna međuzavisnost između ekonomskih očekivanja i gospodarskog rasta očituje se u umjereno snažnoj korelaciji od 0,38 (pri čemu je maksimalna moguća vrijednost 1). To znači da se ZEW i rast BDP-a mijenjaju gotovo istodobno i pretežno u istom smjeru iz razdoblja u razdoblje, uz napomenu da je ZEW indeks pomaknut dva tromjesečja unaprijed kako bi se uvažila činjenica da očekivanja signaliziraju gospodarske promjene približno šest mjeseci ranije.
Dijagram 2. Utjecaj ZEW indeksa na rast BDP-a
Njemačka, 2019. Q1 – 2025. Q3
Izvor: Isto.
U pročišćenom Dijagramu 3 pozitivan utjecaj promjena u očekivanjima postaje još izraženiji te se statistički očituje u jednadžbi prema kojoj vrijednost ZEW-a od 100 bodova (raspon indeksa je od −100 do 100) rezultira međukvartalnim gospodarskim rastom od 0,73 %. Istodobno, treba uzeti u obzir da ZEW objašnjava tek 14 % promjena u rastu BDP-a (R² = 0,14), iz čega proizlazi da se u procjenama budućeg gospodarskog rasta nikada ne bi trebalo oslanjati isključivo na očekivanja, jer na BDP utječu i brojni drugi čimbenici.
Valja podsjetiti na početak dužničke krize u europodručju, kada su uoči njezina izbijanja (2012.) očekivanja bila pozitivna zbog nade u normalizaciju nakon globalne financijske krize. Međutim, već sljedeće godine kriza javnih dugova dovela je do pada investicija, industrijske proizvodnje i ekonomske stagnacije u Njemačkoj. Sličan scenarij ponovio se 2014. godine, kada je ZEW signalizirao rast, dok su 2015. negativan utjecaj na njemačko gospodarstvo imale slaba globalna potražnja i sankcije Rusiji nakon pripajanja Krima. Lažni signal zabilježen je i 2017. godine, kada je relativno snažan gospodarski rast (2,7 %) potaknuo optimistična očekivanja koja se u sljedeće dvije godine nisu ostvarila (prosječan godišnji rast od oko 1 %), ponajprije zbog problema u njemačkoj industriji, a posebno u automobilskoj industriji uslijed uvođenja nove regulative (WLTP).
ZEW indeks očekivanja, kao i sam koncept očekivanja u ekonomiji, temelji se na pretpostavkama o smjeru kretanja gospodarstva. Međutim, hoće li se to zamišljeno odredište doista dosegnuti, nije unaprijed sigurno i ne ovisi isključivo o očekivanjima.
ZEW indeks može signalizirati smjer gospodarskog kretanja, ali ne odlučuje o konačnom odredištu gospodarstva i budućem stvarnom stanju.
Dijagram 3. Utjecaj ZEW indeksa na rast BDP-a
Njemačka, 2019. Q1 – 2025. Q3
Izvor: Isto.
