U nekonsolidovanim finansijskim izvještajima Mtela a.d. Banjaluka nalaze se podaci, vjerodostojni svjedoci višegodišnje, dvodecenijske poslovne politike Mtela, koja je kroz akvizicije srodnih preduzeća težila, i ostvarila, lidersku poziciju na tržištu komunikacija u Bosni i Hercegovini.
Učešće u kapitalu zavisnih pravnih lica, ili ulaganja u zavisna društva, odnosi se na ulaganja u pravna lica nad kojima preduzeće, tj. Mtel, ima kontrolu.
Zavisno pravno lice je ono u kojem matično preduzeće (Mtel) ima više od 50% udjela u kapitalu, ili ima efektivnu kontrolu (tzv. kontrolni paket) nad donošenjem upravljačkih odluka čak i bez natpolovičnog udjela u glasačkim pravima.
Ta pravna lica se uvijek konsoliduju u finansijskim izvještajima, a ova učešća predstavljaju i tretiraju se kao strateška ulaganja.
Učešće u kapitalu drugih pravnih lica, ili drugačije rečeno ulaganja u pridružena preduzeća, odnosi se na ulaganja u pravna lica nad kojima preduzeće, u ovom slučaju Mtel, nema kontrolni paket i ne može uticati na poslovne odluke.
To su manjinski udjeli u preduzećima, ulaganja radi saradnje, dobijanja dividende i druge vrste finansijskih plasmana, u kojima neko drugo pravno ili fizičko lice donosi upravljačke odluke u preduzeću u kojem Mtel ima manjinski, nekontrolni udio.
Takva preduzeća ne ulaze u konsolidovane finansijske izvještaje, osim ako se primjenjuje metoda udjela; zavisan odnos ne postoji, a takva ulaganja se tretiraju kao obična finansijska ulaganja.
U nekonsolidovanim finansijskim izvještajima računovodstveno su evidentirana i strateška ulaganja (učešće u kapitalu zavisnih pravnih lica) i ulaganja u kojima je Mtel manjinski vlasnik, lišen mogućnosti uticaja na poslovni proces (učešće u kapitalu drugih pravnih lica).
Tržište, investitori u akcije Mtela (TLKM-R-A), bilo je vrlo skeptično u odnosu na rast duga i obaveza Mtela, kojima su finansirane, najvećim dijelom, ove akvizicije, a rasla je i zabrinutost za likvidnost Mtela, pogotovo u odnosu na dobavljače, i zato je u periodu akvizicija najveće vrijednosti, 2018–2019. godine, cijena akcija Mtela pala ispod jedne marke, prvi put od 2003. godine.
Proces vertikalne i horizontalne integracije poslovanja zastao je u 2021. godini i od tada nekonsolidovani bilans stanja Mtela ne šalje bilo kakve signale o velikim strateškim investicijama (Trion tel je kupljen 2023. ali to je bila mala investicija) ili o nekim većim manjinskim ulaganjima.
Mtelova ukupna učešća u kapitalu naginju ka strateškim ulaganjima, ali i manjinska ulaganja su visoka, a njihov udio iznosi 47%, čime je postignut priličan balans između ulaganja u zavisna i nezavisna preduzeća.
U prethodnom tekstu ukazali smo na pojavu prihoda od dividende u bilansu uspjeha Mtela (1 milion KM), kao i na rast finansijskih prihoda, kamatonosnih i nekamatonosnih (oko 3 miliona KM), i povezali smo to, jednim dijelom, sa kupovinom udjela u preduzećima i velikim potencijalom povećanja prihoda po ovom osnovu.
U jednom, krajnje pesimističnom scenariju, prikazanom na grafikonu, očekivani prihodi po osnovu učešća u kapitalu Mtela bi godišnje mogli iznositi oko 3 miliona KM – kako smo došli do ove brojke?
Ulaganja Mtela a.d. Banjaluka u preduzeća, u milionima KM
septembar 2014 – septembar 2025.
Izvor: Nekonsolidovani finansijski izvještaji Mtela (Obrada Bife.ba )
Mogući povrat na kapital svih preduzeća koja u svom portfelju ima Mtel iznosi 4% (što je trenutni standard u telekomunikacionoj industriji); umanjili smo ovu brojku za 50% i dobili povrat na kapital od 2%, te pretpostavili da je racio isplate dividende (dobiti) jedna trećina.
Na osnovu opisane metodologije, očekivana zarada, odnosno prihod po osnovu strateških ili manjinskih ulaganja u preduzeća u septembru 2025. godine iznosi 2,8 miliona KM (423,3 miliona KM × 0,04 : 2 : 3).
Po istoj ovoj, vrlo konzervativnoj metodologiji (od povrata na aktivu kupljenih preduzeća od samo 2% isplaćuje se Mtelu samo jedna trećina), za period septembar 2014 – septembar 2025. godine očekivana zarada bi iznosila 22,5 miliona KM.
Četvrtina Mtelove aktive (423 miliona KM u odnosu na 1,7 milijardi KM) predstavlja ulaganja u zavisna i nezavisna (pridružena) preduzeća; to je aktiva koja, ako se ekonomski koristi, može dati značajan impuls profitabilnosti Mtela i odrediti njenu buduću dinamiku.
Kao što akcionari Mtela, prvo većinski, a potom i manjinski, pred Mtel postavljaju zahtjeve u pogledu apsolutne i relativne veličine dividende, isto tako i Mtel pred preduzeća koja ima u svom portfelju može postaviti zahtjeve, prvo u pogledu veličine povrata na aktivu, a potom i u pogledu racija isplate dividende – neto zarade.
Prema posljednjem godišnjem izvještaju Mtela (2024), racio isplate dividende iznosio je 0,35, a povrat na kapital 4,7% – to je minimum ispod kojeg Mtel ne bi trebalo da ide u ispostavljanju zahtjeva prema preduzećima u kojima drži kontrolni paket.
Tražiti više od drugih nego što sam daješ nije dio dobrih poslovnih običaja, a tražiti manje nego što daješ znak je slabosti i neodgovornog upravljanja imovinom.
PORICANJE ODGOVORNOSTI
Analize finansijskog tržišta i,ili pojedinačnih hartija od vrijednosti (akcija, trezorskih zapisa, obveznica) na Bife.ba, ne predstavljaju na bilo koji način prijedlog za kupovinu ili prodaju hartija od vrijednosti. Analize ove vrste su samo lični stavovi autora, a ne investiciono savjetovanje ili privatno bankarstvo.
