Rat na Bliskom istoku poremetio je globalne robno-novčane tokove do te mjere da su već vrlo vjerovatni veliki preokreti u ekonomskoj politici pojedinih vodećih valutnih zona.
Do 28. februara 2026. sve je bilo vrlo izvjesno i predvidljivo: inflacija u eurozoni bila je na tragu cilja ECB, a cijene energenata stabilne i niske u odnosu na početak prošle godine, pa Evropska centralna banka (ECB) nije pomišljala na povećanje kamatnih stopa, što smo i pokazali u jednom od prethodnih tekstova (Da li će Evropska centralna banka promijeniti kamatne stope – Kvantitativna analiza).
Decembarski sastanak vrha ECB bio je lišen bilo kakve neizvjesnosti. Opcija smanjenja kamatnih stopa, poslije nekoliko rezova, nije više bila na stolu, a rast kamatnih stopa zbog tromog kreditnog tržišta bio je vrlo malo vjerovatan.
Od početka rata u energetski najbitnijem dijelu svijeta stvari su se dramatično promijenile i nafta je pokazala zašto je najbitnija roba u makroekonomiji.
Rast cijena nafte, smanjenje priliva nafte na svjetsko tržište iz zemalja Persijskog zaliva, oštećenje dijelova naftne infrastrukture ovih zemalja te nagovještaji novih poremećaja iz temelja su promijenili prethodna očekivanja u vezi s inflacijom.
Za samo 13 dana tržište je potpuno promijenilo pogled na monetarnu politiku ECB i ekstremno povećalo vjerovatnoću da će na sastanku koji je planiran za 18. mart ECB povećati kamatne stope.
Krajem prošle godine vjerovatnoća povećanja kamatnih stopa bila je 8,6%, dok je trenutna vjerovatnoća rasta 34,2% (ECB Watch Tool), ali i dalje većina ekonomista vjeruje da ECB neće povećati kamatne stope u martu.
Za energiju, a posebno naftu, zbog njenog udjela – direktnog ili indirektnog – u strukturi cijene koštanja velikog broja roba i usluga, vezana je sposobnost brzog širenja efekta rasta cijena kroz cijeli ekonomski sistem.
Udjel nafte u strukturi potrošnje u eurozoni nije visok, oko 5%, ali ona ima indirektan uticaj na cijene velikog broja djelatnosti, od transporta preko logistike i industrijske proizvodnje do proizvodnje hrane i fertilizatora.
Procjenjuje se da rast cijene nafte za 10% u eurozoni može u vrlo kratkom roku, za tri mjeseca, povećati inflaciju za 0,35 procentnih poena.
U Bosni i Hercegovini sirova nafta direktno je prisutna u potrošnji domaćinstava u dvije grupe proizvoda. Prva, očigledna grupa proizvoda obuhvata stanovanje, vodu, energiju i plin, a druga grupa proizvoda odnosi se na transport, a zajedno to čini skoro 30% potrošnje bosanskih domaćinstava.
ECB najavljuje da će reagovati ako rat poveća cijene nafte. On je to već učinio, ali ECB još uvijek polaže nade u skori kraj rata i brzu normalizaciju tržišta nafte, iako je cijena barela sirove nafte marke Brent probila granicu od 100 USD, a na vrhuncu došla i do 125 USD.
Rast cijena nafte remeti planove ECB.
Rast kamatnih stopa ima snagu da utiče na inflaciju – skuplji krediti su manje traženi, a vlasnici depozita pri višim kamatnim stopama spremni su da odlože potrošnju.
Međutim, više kamatne stope ograničavaju ekonomsku aktivnost, povećavaju troškove servisiranja javnog duga, kao i kamatne troškove fizičkim licima i kompanijama.
Ankete pokazuju da 90% ekonomista vjeruje da ECB neće povećati kamatne stope u martu, ali isto tako da će ih vrlo vjerovatno povećati polovinom ove godine, i možda još jednom do kraja ove godine, ako rat protiv Irana izazove trajne posljedice na svjetskom tržištu nafte.
U ovom najgorem scenariju kamatne stope bile bi povećane za 0,5 procentnih poena (dva puta po 0,25 procentnih poena), a prva direktna posljedica takvog raspleta energetske krize bila bi, u najpovoljnijem slučaju, stagnacija evropske privrede i rast javnog duga.
Da bi ograničila inflaciju ECB će morati žrtvovati standard građana eurozone. Eurozona je prvo dobrovoljno odlučila da se odrekne ruske nafte, a sada je voljom drugih ograničena u nabavci nafte sa drugih tržišta.
Rat protiv Irana ima veliki potencijal da nanese mnogo više ekonomske štete Evropi nego Americi, zbog velike energetske ovisnosti Evrope i energetske samostalnosti SAD.
Očekivana vrijednost kamatne stope na depozitne olakšice Evropske centralne banke na dan 18.mart 2026.
(sa podacima zaključno sa 13.3.2026. godine)
Izvor: https://www.ecb-watch.eu/. Podsjetnik: Na ipsilon skali se nalazi vjerovatnoća.
