Ovogodišnji početak sezone objave projekcije inflacije i gospodarskog rasta za 2026. godinu odvija se u uvjetima rasta cijena energenata uzrokovanog ratom na Bliskom istoku i potpunom enigmom kakav će biti krajnji rasplet na tržištu energenata.
Zapravo svi znaju da će cijene nafte i plina ovisiti o daljnjem slijedu vojnih aktivnosti u zemljama koje izlaze na obale Perzijskog zaljeva, ali nitko ne zna kako i kada će se ovaj sukob okončati i to proljetnim projekcijama BDP-a i inflacije daje veliku dozu neizvjesnosti i mogućnost vrlo širokog i fleksibilnog tumačenja.
Hrvatska narodna banka projekciju inflacije (i BDP-a) temelji na tri scenarija i počinje od scenarija koji naziva aktualna projekcija, te daje još dva scenarija: nepovoljni scenarij i izrazito nepovoljni scenarij.
Po nazivima scenarija očigledno je ili da aktualna projekcija predstavlja optimistički scenarij ili da optimistički scenarij uopće ne postoji.
To je posve razumljivo ako se ovaj naftni šok doživljava kao veći nego onaj s početka 70-ih godina prošlog vijeka (listopad 1973.), kada su arapske zemlje uvele embargo na izvoz nafte zemljama koje su podržale Izrael u sukobu s Egiptom i Sirijom (Jomkipurski rat).
Ali ipak je i malo pretjerano jer su po okončanju embarga (ožujak 1974.) cijene nafte bile 300 % više nego prije uvođenja embarga (porasla je s 3 USD na 12 USD).
Aktualna projekcija je temeljni scenarij, a poznat je i kao baseline scenarij.
Osnovna pretpostavka temeljnog scenarija za HNB je: „da će cijene energenata pratiti putanju terminskih cijena koje su vrijedile do 11. ožujka 2026., a upućuju na postupno smanjivanje cijena nafte i plina nakon dostizanja vrhunca u drugom tromjesečju ove godine, što je u skladu s relativno kratkotrajnim sukobom“ (HNB).
Prevedeno na svima razumljiv jezik, HNB u osnovnom scenariju pretpostavlja maksimalnu cijenu od 90 dolara po barelu, a za prirodni plin 50 eura po megavatsatu.
Projektovana inflacija u Hrvatskoj u %, 2026. godina
Izvor: HNB.
Pod tim uvjetima HNB očekuje da će inflacija u Hrvatskoj u 2026. godini biti 4,6 %, i nije potrebno posebno isticati da to podrazumijeva brzi završetak rata protiv Irana, nakon čega se cijene vraćaju na predratni nivo.
Optimizam ove projekcije, koja je nazvana aktualnom, proizlazi iz trenutačne cijene nafte marke Brent nafta koja je iznad u projekciji maksimalno pretpostavljene, i u posljednjem trgovačkom danu ožujka kretala se od 105 do 115 USD po barelu, dok je očekivana cijena plina na razini sa kraja marta.
U nepovoljnom scenariju HNB pretpostavlja da će cijena nafte marke Brent u drugom tromjesečju 2026. dostići 120 dolara po barelu, a to je cijena kojoj se tržište dotaknulo u ožujku, u momentima kada se velika eskalacija rata činila neizbježnom, što znači da se u ovome scenariju računa na produljeno trajanje rata i trajnije poremećaje na tržištu glavnih energenata – nafte i plina.
Nepovoljni scenarij podrazumijeva i cijenu plina od 90 USD po MWh i pod tim uvjetima inflacija je projektirana na 5,6 %, za jedan postotni bod više nego u aktualnom scenariju.
I na kraju, najnepovoljniji scenarij, nazvan izrazito nepovoljan scenarij, za energetsku osnovicu uzima cijenu barela nafte od 150 USD i cijenu plina iznad 100 USD po MWh, i to uz pretpostavku sekundarnih efekata, rasta inflacijskih očekivanja, troškova radne snage i cijena proizvoda i usluga poduzeća, dovodi inflaciju na 7 % u 2026. godini, a održava je na visokoj razini i u narednoj godini.
Jedan veliki dio buduće inflacije Hrvatska će uvesti, ona će biti određena u trokutu Sjedinjene Američke Države – Iran – Izrael, na koji Hrvatska uopće ne može utjecati.
Trenutno je najizvjesniji nepovoljni scenarij, a ako američka čizma stupi na iransko tlo ili iranska na arapsko, izrazito nepovoljan scenarij će doživjeti praktičnu potvrdu.
