Od polovice 2022. godine Europska središnja banka povećavanjem kamatnih stopa poskupljivala je kredite i poticala štednju, s krajnjim ciljem smanjenja potrošnje i obaranja inflacije.
Učinci ovakve restriktivne monetarne politike, uz određeno kašnjenje, osjetili su se i u Bosni, koja je veliki uvoznik roba iz eurozone i Europske unije općenito.
Pad inflacije u eurozoni u velikoj je mjeri determinirao i pad inflacije u Bosni – preko fiksnog deviznog tečaja konvertibilne marke u odnosu na euro opća razina cijena iz eurozone prelijevala se na cijene u Bosni.
Kada je ECB procijenila da je inflacija dovoljno niska i da bi zadržavanje kamatnih stopa na postojećoj, visokoj razini donijelo više štete nego koristi, odlučila je započeti smanjenje kamatnih stopa – proces smanjenja započeo je u lipnju 2024. godine.
Posljednji put kamatne stope ECB-a smanjene su u lipnju 2025., a ukupno smanjenje iznosi 2 postotna boda. Nedavno objavljeni podaci o inflaciji, zaposlenosti i rastu pokazuju da ECB gotovo sigurno neće povećavati kamatne stope tijekom 2026., osim ako se ne dogodi neki izvanredan događaj.
Primjerice, nagli, visoki i trajni skok cijena nafte zbog vojne intervencije u Iranu, koji bi se prelio na cijene hrane i usluga, scenarij je u kojem bi ECB mogla početi razmišljati o povećanju kamatnih stopa.
Siječanjska inflacija u eurozoni vrlo je niska (1,7%), niska je i nezaposlenost (6,2%), a gospodarski rast je zadovoljavajući (1,5%), pa ECB više nema razloga za povećanje kamatnih stopa.
Inflacija je pobijeđena: eurozona je 2025. završila s inflacijom u prosincu od 2%.
Opcija koja može ostati na stolu, ako se pad inflacije nastavi, jest dodatno smanjenje kamatnih stopa kako bi se potaknula potrošnja i spriječila deflacija.
U nekim velikim europskim zemljama inflacija je opasno niska te će one zasigurno vršiti pritisak na ECB da ponovno pokrene zaustavljeni proces smanjenja kamatnih stopa radi poticanja gospodarstva. Druge, također velike europske zemlje, tome će se suprotstaviti, ali gotovo sigurno nitko neće tražiti rast kamatnih stopa (osim ako se ne dogodi nešto izvanredno negativno što bi uzrokovalo ekstreman rast cijena energije i hrane).
Tijekom cijele prošle godine inflacija u Bosni pokazivala je znakove ponovne eskalacije, a kraj godine sumirao je intenzitet tih promjena.
Za godinu dana, prosinac 2025. u odnosu na prosinac 2024., inflacija u Bosni porasla je za 4,1%. Ako se cijela 2025., svih dvanaest mjeseci, usporedi s cijelom 2024., dobiva se inflacija od 4% i postaje jasno da aktualna inflacija nije mjesečni fenomen (prosinac u odnosu na prosinac), već velika i izražena godišnja promjena koja znatno odstupa od inflacije u eurozoni.
Inflacija u Bosni dvostruko je viša od inflacije u eurozoni.
Inflacija u eurozoni i Bosni i Hercegovini u 2025.
(prosinac u odnosu na prosinac)
Izvor: Eurostat i BHAS.
Sam prosinac 2025. stavljen u odnos s prosječnom inflacijom u 2024. pokazuje da se inflacija u Bosni ubrzano razvija – ovako izračunata inflacija iznosi 5,3%.
Bosni bi sada itekako dobro došle visoke kamatne stope ECB, ali članovi ECB-a o njima zasad ne razmišljaju ni u snu. Ovaj put ECB neće pomoći Bosni i Bosna će morati pomoći sama sebi.
Fiskalna i monetarna politika mogu upravljati inflacijom: prvu vode vlade entiteta (izravni porezi) i država (neizravni porezi), a monetarnu politiku vodi Centralna banka Bosne i Hercegovine.
Ono bez čega čovjek ne može živjeti, hrana, u prosincu 2025., u odnosu na prosjek 2024. godine, poskupjelo je za 6,5%, a u odnosu na prosječnu razinu cijena u 2015. za 56% (u eurozoni za 42%).
Kolika će biti inflacija u Bosni ovisi o vladama – izvršnim vlastima i Centralnoj banci BiH.
