Danas, 8. april 2026. godine, dok Sjedinjene Američke Države spavaju (po istočnom američkom vremenu, ET – Eastern Time), a Iran slavi navodni geopolitički dobitak, pravo na kontrolu prolaza kroz Hormuški moreuz (što je američki predsjednik odmah po proglašenju dvonedjeljnog primirja osporio), jedan je prelijep proljetni dan za shvatanje načina na koji svjetska finansijska i robna tržišta funkcionišu.
U momentu objave ovog teksta na glavnim američkim berzama, New York Stock Exchange (NYSE), Chicago Board Options Exchange (CBOE) i NASDAQ, nema trgovanja akcijama, ni opcijama (CBOE).
Sa akcijama i berzanskim indeksima na ovim berzama trguje se po danu; tržište se otvara u 9.30 h, a zatvara u 16 h (od 15.30 h do 22.00 h po srednjoevropskom vremenu), i zato su cijene akcija prikazane danas, 8. aprila, cijene po kojima se američko tržište zatvorilo 7. aprila.
U očekivanju iranskog odgovora na američki ultimatum američko tržište je bilo u grču proizašlom iz objave američkog predsjednika Donald Trump, u kojoj na početku prijeti uništavanjem cijele iranske civilizacije („cijela civilizacija će noćas biti izbrisana“ i „vratićemo Iran nazad u kameno doba“), a na kraju iznosi pohvalu „velikom iranskom narodu“.
Cijene pojedinih akcija su se 7. aprila kolebale, ali je tržište, posmatrano kao cjelina, bilo u stanju mirovanja, usljed očekivanja odgovora na američki ultimatum Iranu da otvori ključnu svjetsku energetsku arteriju, Hormuški moreuz, i dopusti svim tankerima (ne samo prijateljskih zemalja) potpuno neometan ulazak u Persijski zaliv i izlazak na okean.
Vrijednosti Dow Jones Industrial Average, S&P 500 i Nasdaq Composite nisu promijenjene juče u odnosu na prekjuče, ali je zato juče indeks koji mjeri strah i brigu investitora, CBOE Volatility Index (VIX), naglo porastao.
Vrijednost VIX-a zavisi od cijena derivata, put i call opcija (pravo da se proda ili kupi neka akcija); tržište derivata je aktivno i noću (derivatima se trguje i izvan redovnog berzanskog tržišta, na over-the-counter tržištu, OTC), i čim je na ovo tržište stigla informacija da je primirje ugovoreno, i iako ga svako tumači drugačije, tržište se, u očekivanju nižih cijena nafte, naglo opustilo i strah, mjeren VIX-om, odmah je smanjen za 20%.
Robna tržišta su globalna tržišta; ona su otvorena cijeli dan, svih sedam dana u sedmici, i zato je njihova reakcija na to da je oko dva sat vremena prije isteka ultimatuma (u 20 h po američkom vremenu, odnosno u 2 h po srednjoevropskom vremenu) dogovoreno primirje, bila momentalna.
Otvaranje Hormuza je odmah oborilo cijenu nafte, robe kojom je Iran vrtio cijeli svijet oko malog prsta. Ali treba biti iskren: prije američko-izraelske agresije na Iran, Hormuz je bio otvoren – Donald Trump je rješavao problem koji je sam napravio.
Ovdje treba biti oprezan: cijena Brenta koju danas, 8. aprila, cijeli svijet vidi, malo iznad 90 USD, nije samo trenutna (spot) cijena po kojoj se Brent prometuje.
To je i (približno) cijena budućih ugovora o isporuci nafte (fjučers), koji ističe krajem aprila, a koji se odnose na isporuku u junu 2026. godine. Fjučers Brenta (Brent crude oil, LCOM6) reflektuje očekivanja investitora o cijeni Brenta; cijena fjučersa nije jednaka spot cijeni sve do momenta poravnanja (settlement day), koji je u ovome slučaju 30. april 2026. godine.
Jedna strana u fjučers ugovoru kupuje naftu na tačno određeni datum (long pozicija), a druga prodaje naftu (short pozicija).
Ugovor o kupoprodaji nafte se može, ali ne mora, izvršiti fizički; špekulanti prodaju ugovore i prije settlement day, a obavezu isporuke nafte preuzima strana u fjučers ugovoru koja se obavezala da će prodati naftu.
Na grafikonu je razlika između jučerašnje spot cijene Brenta i cijena raznih fjučersa vrlo jasna; cijeli svijet trenutno vidi cijenu od oko 90 dolara, ali za isporuku nafte u junu 2026. Juče se Brent prometovao po 109 USD – to je bila i spot cijena, a za majski fjučers (od 31. marta) cijena Brenta je bila 118 USD.
Cijene fjučes ugovora evropske Brent nafte, u USD
( 8.april 2026)
Izvor: Investing.com.
I metalima se trguje na fjučers tržištima, 24/5 (u toku dana postoje pauze, a vikendom se ne trguje).
Niža od očekivane cijena nafte transformiše se u inflaciju nižu od očekivane; pritisak na rast referentnih kamatnih stopa centralnih banaka se smanjuje, zlato, aktiva koja ne daje kamatu, ponovo postaje zanimljivo investitorima (pošto se smanjuje vjerovatnoća rasta kamatnih stopa), isto se ponaša i srebro, a cijena bakra, industrijskog metala, raste jer je izbjegnuta globalna recesija, čiji je glavni uzrok trebalo da bude visoka cijena nafte.
Američkim obveznicama se trguje globalno, a ne samo u okviru radnih sati američkih berzi; kada Amerika spava, Evropa, Japan, Kina, Južna Amerika i Afrika su budni – za cijenu i prinose na američke obveznice nema predaha.
Pristanak Irana da otvori Hormuz je veliko olakšanje i za američki javni dug; tražnja za američkim obveznicama je danas porasla, a sa njom i cijena, dok su prinosi pali – SAD su uspostavljanjem primirja smanjile kamatne troškove na novi dugoročni javni dug.
Na dug rok Amerika danas stoji bolje, ali prinosi na instrumente javnog duga koji dospijevaju u roku od godinu dana su porasli – to je poruka investitora američkom trezoru da kratkoročno američka ekonomija loše stoji, i pored pada cijena nafte.
Evropa je stalno isticala da ovo nije njen rat; Španija i Italija su uskratile Amerikancima baze za slijetanje aviona, a njemački kancelar je bio nedvosmislen (saveznici nisu konsultovani), dok je francuski predsjednik trpio uvrede zbog distanciranja od rata („nije se još uvijek oporavio od udarca koji mu je nanijela supruga“ – Donald Trump).
Naftni šok je natjerao European Central Bank da ponovo počne razmišljati o rastu kamatnih stopa – primirje stavlja inflaciju i kamatne stope u optimistični scenario.
Cijene akcija najvećih evropskih kompanija su počele rasti krajem marta i danas su svi njihovi vlasnici uvećali vrijednost svoje imovine za oko 4%.
Dvonedjeljno primirje je oslabilo američki dolar; svjetska FOREX tržišta jasno vide da američko-izraelski rat protiv Irana stvara mnogo veće ekonomske troškove ostatku svijeta nego Americi.
I Bitcoin i Ethereum su prešli u risk-on režim; prinosi na obveznice padaju, rastu šanse da Federal Reserve smanji kamatne stope, i u potrazi za višim prinosima investitori posežu za ulaganjima u rizičnu aktivu kojom se trguje 24/7.
U jednom danu je mnogo toga sa robnih i finansijskih tržišta stalo, a glavna trgovina tek počinje; u 15.30 h po srednjoevropskom vremenu kreće trgovanje akcijama na američkim berzama.
Fjučersi na američkom tržištu akcija i premarket trgovanje ETF-ovima koji prate glavne indekse signaliziraju da bi se američko tržište akcija danas moglo otvoriti u plusu.
