Određivanje adekvatnosti kapitala – davanje odgovora na pitanje da li je postojeći kapital banke adekvatan/prikladan preuzetim rizicima u bankarskom poslovanju je „kičma“ regulacije banaka i bankarskog sektora, jer je to osnovna garancija otpornosti banke na neočekivane gubitke i garant stabilnosti bankarskog sektora.
Category: Loans/Krediti
Monetarna politika i meteorologija – Pala je kiša
U prvoj polovini jula Izvršni odbor Narodne banke Srbije (NBS) odlučio je da zadrži kamatne stope na nepromenjenom nivou, čime je demonstriran visok stepen nezavisnosti monetarne politike u Srbiji u odnosu na monetarnu politiku u evrozoni koju sprovodi Evropska centralna banka (ECB), a koja traje već duže vreme – takva samostalna i različita politika kamatnih stopa NBS nije slučajnost i ima osnovu u kretanju potrošačkih cena.
Kako povećati likvidnost bosanskog gospodarstva u svjetlu neke buduće kreditne krize? – Zemlja koja tvrdoglavo i na vlastitu štetu ustrajno odbija promjene
U Bosni se već odavno zaustavio razvoj monetarnog sustava, koji je praktički prepušten komercijalnim bankama. One odlučuju koliko novca će, kome, pod kojim uvjetima i na koji rok posuditi.
Depoziti u federalnim bankama – Po zaslugama
Kao što u svakoj proizvodnoj privrednoj djelatnosti postoje neka sirovina čijom se obradom u procesu proizvodnje dobijaju poluproizvodi i finalni, gotovi, proizvodi, isto tako i u uslužnim djelatnostima, čiji proizvodi nemaju dimenziju, postoji ulaz “u proizvodnju”, “proizvodni proces” i izlaz ” iz proizvodnje”.
Kamatne stope u eurozoni i Bosni – Novac privredi budzašta?
Nedavno objavljeni podaci o poslovanju banaka sa sjedištem u Federaciji BiH (Agencija za bankarstvo FBiH – FBA) na dan 31.12.2024.godine pružaju obilje informacija i podataka od velike koristi za razumjevanje načina funkcionisanja ovoga sektora, a sa obzirom da je i Evropska centralna banka (ECB) objavila iste podatke, i za njegovu uporednu analizu sa velikim bankarskim sektorom eurozone i sa bankama pojedinih zemlja iz eurozone.
Da li i banke bankama u Bosni pozajmljuju novac? – Došlo je tiho, ali neće otići u legendu
Pravna i fizička lica su prisutni na raznim tržištima na kojima nabavljaju i prodaju robe i usluge, a svako od njih nastoji da bude prisutan na što više tržište.
Kreditni rast u Srbiji – Umjerenost je vrlina
Kada je inflacija niska razlika između nominalne i realne, tj. od inflacije očišćene, vrijednosti jedne ekonomske varijable nije toliko bitna za ekonomsku politiku.
Emisije obveznica Republike Srpske na finansijskom tržištu Bosne i Hercegovine – Pravni vakum?
Ekonomski sistem Republike Srpske/RS počiva na izuzetno jakoj dužničko-povjerilačkoj vezi banaka sa sjedištem u RS i javnog sektora RS.
Raspodjela kreditnog potencijala banaka u Republici Srpskoj – Istiskivanje
U aprilu ovo godine Republika Srpska/RS je na Londonskoj berzi emitovala obveznice u vrijednosti od 350 miliona eura (prvobitno se spominjala cifra od 300 miliona eura).
Krediti privatnim firmama u BiH – Ni za milimetar
Ova godina je dobro započela za kreditne odnose između banaka i privatnih firmi u BiH i činilo se da će tako i nastaviti, ali najnoviji podaci pokazuju tmurnu kreditnu aktivnost.
Krediti u 2021. – Humanizam i renesansa
Rast kredita u bankama je jedan od najboljih pokazatelja ekonomske dinamike i očekivanja o ekonomskim aktivnostima.
Krediti privatnim preduzećima – U leru?
U tržišnim privredama preovladava uvjerenje da su firme u privatnom vlasništvu glavni motori privrednog rasta i razvoja, makar u ekonomskom sistemu postojao i značajan dio firmi u državnoj svojini.
Široke ruke
Prije par dana (2.12.2020.god.) Republika Srpska je kroz emisiju obveznica uzela kredit na deset godina.
Чудо невиђено
Мировање кредита, мировање обавеза по основу кредита, постоји као опција за онај дио бх привреде чија се неликвидност веже за прилагођавање економског система ванредним околностима.
Мировање кредита, тзв. мораторијум је крајњи домет бх економске политике у сфери кредитне активности банака.
99,9999999999%
У комплетном бх јавном мнјењу, као и “скоро” потпуно у нашој економској и банкарској струци, већ 20 година влада категоричан, недвосмислен и тврдоглав став да Централна банака Босне и Херцеговине (ЦББиХ) не води монетарну политику.
Апсолутно негирање улоге ЦББиХ у нашем економском систему и нашој економској политици иде чак и дотле да се она у стручним кулоарима погрдно назива “обичном мјењачницом”, јер не може давати кредите бх правним лицима, а главни јој је посао да размијењује/мијења конвертибилну марку за евро!?
Куцнуо је час
У БиХ се уговарају кредити са фиксном и са промјенљивом каматном стопом. Као промјенљива каматна стопа се већ годинама користи ЕУРИБОР (eng. Euro Interbank Offered Rate – међубанкарска каматна стопа понуђена на кредите у еврима). То је просјечна каматна стопа по којој европске банке једна другој посуђују новац, а у БиХ се наjчешће користи дванaeстомјесечни ЕУРИБОР (12 м ЕУРИБОР). Подаци о висини ЕУРИБОР-а се објављују сваки дан.
Ђаво
Од када нововјековни бх банкарски сектор зна за себе (2002.г.) у кредитима у домаћој валути се уговара девизна клаузула у еврима, а ови кредити се зато још и називају и кредити у домаћој валути индексирани у еврима.
Kreditni semafor
Kako će se ponašati, kretati, određene pojave/varijable je jedno od ključnih dilema i predmeta istraživanja u svim ljudskim djelatnostima.Prognoza se može izvršiti manje ili više složenim metodama, a komplikovani načini prognoze nisu garant uspješne prognoze, kao što ni jednostavne metode ne treba a priori odbacivati.