Informacija objavljena 7. jula poslije trgovanja, da će od 24. jula Mtel a.d. Banjaluka početi isplaćivati dividendu od 5,7 feninga po akciji (0,05746956 KM), nije osokolila investitore niti povećala promet na ovome dijelu tržišta.
Tražnja za akcijama postoji, međutim promet je vrlo nizak — kupci i prodavci ne mogu se „dogovoriti“ po kojoj cijeni obavljati transakcije, pa se u zadnja tri dana trgovanja prosječno dnevno prometuje svega oko 1.900 akcija.
Vrlo nizak promet za društvo koje ima tržišnu kapitalizaciju (cijena × broj akcija) iznad pola milijarde KM, a u prometu (free float) je 35% od ukupnog broja akcija (oko 172 miliona akcija).
Potencijalni kupci predosjećaju da će nakon isplate dividende — ili preciznije, već od ponedjeljka 14. jula, kada kupac akcije više neće imati pravo na dividendu — cijena akcije pasti, te suzdržano drže najviše kupovne naloge na 1,07 KM i 1,05 KM kako bi minimizirali tržišni rizik (pad vrijednosti imovine).
I potencijalni kupci akcija, kao i prodavci, znaju da će u petak (11. juli), kada je zadnji dan kupovine akcija sa pravom na dividendu, promet odvijati po vjerovatno najvišoj cijeni, ali nakon toga će tržište neminovno početi padati.
Raspored kupovnih i prodajnih naloga na dan 8. jula 2025, poslije trgovanja (u KM)
Izvor: www.blberza.com.
Jedan dio vlasnika akcija koji žele prodati akcije rezonuju na drugi način: oni znaju da akcije vrijede mnogo više nego što tržište nudi, žele da izađu sa tržišta, uzmu glavnicu i ne čekaju dividendu — ali ne po svaku cijenu.
I oni, isto kao i potencijalni kupci, znaju da od 14. jula tržište kreće prema dole, i tek će se u petak, 11. jula, pokazati po kojoj cijeni žele da izađu sa tržišta i koja je cijena prihvatljiva za nove akcionare Mtela.
I potencijalni kupci i potencijalni prodavci znaju da cijena zavisi od likvidnosti tržišta, a likvidnost ni jedni ni drugi ne vide na horizontu.
Ranije smo predložili otkup sopstvenih akcija od strane Mtela kao model povećanja likvidnosti, koji bi tržište približio fer cijeni. Ukazali smo i na potrebu uspostavljanja podržavaoca likvidnosti na ovome dijelu tržišta.
Dok se to ne desi, na likvidnost tržišta i cijenu može se uticati promjenom učestalosti isplate dividende; Mtel je nekada isplaćivao dividendu polugodišnje, a međudividenda se može isplaćivati i kvartalno.
Ako bi akcionari znali da mogu očekivati kvartalnu dividendu i veću likvidnost po tom osnovu, to bi neminovno moralo uticati na veću likvidnost tržišta — veću tražnju za akcijama Mtela.
U opisanom scenariu promjene učestalosti isplate dividende od emitenta, Mtela se ne traži veća dividenda, već ista godišnja dividenda, ali koja se isplaćuje sukcesivno, svaka tri mjeseca.
To je mala, laka i izvodljiva promjena u dividendnoj politici koja bitno mijenja percepciju emitenta, njegovih akcija i njihove likvidnosti, s vrlo vjerovatnim pozitivnim efektom na cijenu akcija.
Podijeliti očekivanu godišnju dividendu na četiri dijela i isplaćivati je unaprjed tokom godine, kvartalno, ustaljena je poslovna praksa i dividendna politika mnogih velikih svjetskih akcionarskih društava.
PORICANJE ODGOVORNOSTI
Analize finansijskog tržišta i/ili pojedinačnih hartija od vrijednosti (akcija, trezorskih zapisa, obveznica) na Bife.ba ne predstavljaju na bilo koji način prijedlog za kupovinu ili prodaju hartija od vrijednosti. Analize ove vrste su samo lični stavovi autora, a ne investiciono savjetovanje ili privatno bankarstvo.
