Investitori na Banjalučkoj berzi ovih dana svoja očekivanja i prognoze upoređuju s podacima iz finansijskih izvještaja, a, naravno, kao i uvijek, pažnja je usmjerena prvo na račun prihoda i rashoda.
Vještačka inteligencija i tržište rada u SAD – Dvosmjeran uticaj
Sa američkog tržišta rada, koje je vjerovatno najfleksibilnije na svijetu (mjera fleksibilnosti je brzina otpuštanja i brzina primanja radnika), nedavno je stigla informacija da je broj otpuštenih radnika u oktobru ove godine bio najviši u zadnjih 20 godina u tom mjesecu.
Funkcije deviznih rezervi – Bezbednosna mreža
U privredama zemalja u razvoju veličina deviznih rezervi (uključuju i monetarno zlato) jedan je od vrlo bitnih ekonomskih pokazatelja, pošto valute ovih zemalja uglavnom nisu konvertibilne (zamenljive) za čvrste valute razvijenih zemalja, ili su zamenljive uz izuzetno veliku naknadu – proviziju (što obesmišljava koncept konvertibilnosti valute).
Monetarne strategije i cijene – Kumulativna inflacija
Strategija se generalno označava kao skup metoda i sredstava za postizanje nekog cilja, a monetarna strategija je specifična poslovna strategija kojom centralna banka odlučuje na koji način će voditi monetarnu politiku kako bi ostvarila svoj glavni cilj, a to je najčešće niska i stabilna inflacija.
Energenti i ekonomija – Holandska bolest
Paradoksalno, dobre ekonomske vijesti, poput otkrića velikih zaliha energenata, mogu zemlju koja je iznenada otkrila da je bogata mineralnim resursima staviti, samo nekoliko godina nakon što je pronašla novi bogati izvor prihoda, u mnogo teži ekonomski položaj nego kada je funkcionisala bez tih resursa.
Ekonomije eurozone – Stanje i perspektive
Brojne evropske institucije iz javnog i privatnog sektora pokušavaju da izmjere performanse evropske ekonomije i da odrede njeno buduće kretanje – dobijeni podaci često ne daju jednoznačan odgovor o sadašnjosti i budućnosti evropske ekonomije.
Otkupna cijena akcija Mtela a.d. Banjaluka – Veliki interval
Već duže vrijeme na tržištu akcija Mtela a.d. Banjaluka nema informacija koje bi bitno i značajno uticale na cijenu akcije, i tržištu kao da ne preostaje ništa drugo nego da sačeka finansijski izvještaj za treći kvartal 2025. godine? On je prošle godine objavljen odmah početkom novembra, bez bilo kakvog izraženog uticaja na cijenu akcije.
Zemlje izvoznice nafte – OPEC i OPEC+
Zemlje OPEC-a, u saradnji s ostalim izvoznicima nafte (OPEC+), imaju moć da preko dogovora o količini sirove nafte koju planiraju staviti na raspolaganje tržištu, utiču direktno na cijenu ove robe, a indirektno i na cijenu naftnih derivata, te na kraju i na globalnu i nacionalnu stopu inflacije.
Uzroci pada cijene crnog zlata – Geopolitička premija
Cijena sirove nafte pada već treću sedmicu uzastopno. U petak je iznosila 61,3 USD po barelu (Brent Oil LCOZ5). Šta se nalazi u pozadini tog pada i koji faktori – čisto ekonomski i pretežno neekonomski – utiču na pad cijene, nakon što je ona polovinom juna dostigla svoju drugu najvišu vrijednost (77 dolara po barelu) u ovoj godini?
Ekonomija Srbije – Ekonomske sankcije
U nekoliko navrata Srbiji je, da bi se izbegle sankcije Naftnoj industriji Srbije (NIS), sa američke strane nuđeno da nacionalizuje NIS, ili da se barem usmeno obaveže da će izvršiti nacionalizaciju (i samo to bi bilo dovoljno) — Srbija to nije prihvatila, privremeno izuzeće od sankcija (eng. sanctions waiver) je isteklo i američke sekundarne sankcije već počinju da razaraju poslovanje NIS-a u Bosni i Hercegovini.
Naftna industrija Srbije – Suviše velik i bitan
Svet finansija je za sistemski bitnu banku smislio nadimak too big to fail (suviše velika da bi propala). U realnom sektoru nijedna firma se ne označava na ovaj način, ali takva preduzeća u okviru nacionalnih privreda postoje — jedno od njih je Naftna industrija Srbije (NIS), koja predstavlja jedan od najvećih vertikalno integrisanih konglomerata u jugoistočnoj Evropi.
Prve bosanske sistemski bitne banke – Hazarderski nemoral
Za povjerioca banke najvažnije je poslovno zdravlje banke u kojoj drži, odnosno kojoj je pozajmio novac, ali institucija koja kontroliše poslovanje banaka, čiji je zadatak da obezbijedi stabilnost bankarskog sistema kao cjeline, uopšte ne razmišlja na takav, usko dužničko-povjerilački način svojstven pojedinim deponentima i štedišama.
Nove monetarne restrikcije Hrvatske narodne banke – Kontriranje ciklusu
U svojoj restriktivnoj monetarnoj politici, ili kvazimonetarnoj politici, kako smo je nazvali u prethodnom tekstu (Monetarna politika Hrvatske narodne banke – Kvazi), Hrvatska narodna banka (HNB) nije se zaustavila na ograničavanju kreditne aktivnosti banaka putem propisivanja maksimalnog odnosa između kredita i nekretnine koja se njime kupuje (loan to value, LTV) te odnosa između veličine anuiteta i zarade (debt service to income ratio).
Monetarna politika Hrvatske narodne banke – Kvazi
Prihvaćanjem eura Hrvatska je glavne instrumente monetarne politike predala u ruke Europske središnje banke (ECB); ECB određuje sve ključne kamatne stope u europodručju, donosi programe kupnje obveznica javnog i privatnog sektora te odlučuje o opsegu, vrsti i trajanju monetarnih intervencija.
Kapital u bosanskim bankama i kreditni rizik dužničkih hartija od vrednosti vlada entiteta – Bezrizični tretman
U vezi projektovanog smanjenja stope adekvatnosti kapitala banaka sa sedištem u Republici Srpskoj (od 31.12.2026. godine minimalni regulatorni kapital će biti smanjen sa 12% na 10% rizične aktive), povezano sa posledicima koje ove izmene imaju na poslovanje banaka (videti prethodni tekst “Izmene kapitalnih zahteva u Republici Srpskoj – Posledice”), trebalo je možda više računa voditi i o razlikama u strukturi bilansa banaka s jedne strane i načina na koji se izračunava rizična aktiva banaka, tj. adekvatnost kapitala, sa druge strane.
Poreski tretman dividende – Vlasnici besanih noći
Uvijek kada se povede rasprava o izmjenama u poreskoj politici Republike Srpske, jedno od glavnih tema postane oporezivanje dividende, ali ne i drugih sličnih prihoda od ulaganja u kapital i ostalih novčanih uloga.
Izmene kapitalnih zahteva u Republici Srpskoj – Posledice
Sa aspekta odnosa prema kapitalu, banke sa sedištem u dva bosanska entiteta funkcionisale su kao sijamski blizanci, a izmene entitetskih zakona o bankama sprovedene tokom ove godine kao da nagoveštavaju da će u ovom bitnom delu bankarskog poslovanja doći do promena?
Stopa kapitala u bosanskim bankama – Za svaki slučaj
Određivanje kapitalizovanosti banke, ili bankarskog sektora, na bazi odnosa između nekog, prema zahtevima regulatora usklađenog kapitala (CET, Tier 1, regulatorni kapital) i rizične aktive banaka, tj. aktive koja je usklađena sa rizicima, nije jedini način merenja sposobnosti banke da preuzme na sebe (na kapital) gubitke u poslovanju i da zaštiti sredstva poverilaca (deponenata i kreditora).
Uzroci rast profitabilnosti banaka u Srbiji – Formula uspeha
Veliki rast profitabilnosti bankarskog sektora Srbije usko je povezan sa veličinom kapitala kojim on raspolaže, odnosno sa stanjem kapitala (equity) u bilansima banaka.
Regulacija kapitala u bankama – CAR
Određivanje adekvatnosti kapitala – davanje odgovora na pitanje da li je postojeći kapital banke adekvatan/prikladan preuzetim rizicima u bankarskom poslovanju je „kičma“ regulacije banaka i bankarskog sektora, jer je to osnovna garancija otpornosti banke na neočekivane gubitke i garant stabilnosti bankarskog sektora.