Odgovor na pitanje je li Hrvatska ispravno postupila što se dobrovoljno odrekla domaće valute, kune, a samim time i Bugarska (od 1. siječnja članica eurozone), ovisi, teorijski promatrano, o tome je li eurozona optimalno valutno područje (optimal currency area, OCA) za ove zemlje.
Category: Policy brief/Prjedlozi za donosioce ekonomskih politika
Ekonomska očekivanja na primjeru njemačkog gospodarstva – Signal i odredište
Najnovija vrijednost ZEW indeksa ekonomskih očekivanja za Njemačku, objavljena 11. studenoga, iako i dalje ukazuje na optimizam u pogledu smjera gospodarskih kretanja, predstavlja značajno razočaranje za njemačko i europsko financijsko tržište.
Kapital u bosanskim bankama i kreditni rizik dužničkih hartija od vrednosti vlada entiteta – Bezrizični tretman
U vezi projektovanog smanjenja stope adekvatnosti kapitala banaka sa sedištem u Republici Srpskoj (od 31.12.2026. godine minimalni regulatorni kapital će biti smanjen sa 12% na 10% rizične aktive), povezano sa posledicima koje ove izmene imaju na poslovanje banaka (videti prethodni tekst “Izmene kapitalnih zahteva u Republici Srpskoj – Posledice”), trebalo je možda više računa voditi i o razlikama u strukturi bilansa banaka s jedne strane i načina na koji se izračunava rizična aktiva banaka, tj. adekvatnost kapitala, sa druge strane.
Poreski tretman dividende – Vlasnici besanih noći
Uvijek kada se povede rasprava o izmjenama u poreskoj politici Republike Srpske, jedno od glavnih tema postane oporezivanje dividende, ali ne i drugih sličnih prihoda od ulaganja u kapital i ostalih novčanih uloga.
Nezavisnost centralne banke – Tvrdoglava mazga
Teorijski koncept nezavisnosti centralne banke, koji je uspostavljen kao jedan od osnovnih praktičnih principa centralnog bankarstva i za koji mnogi smatraju da je godinama uspješno čuvan u Sjedinjenim Američkim Državama, već mjesecima se nalazi na velikom ispitu, i sa svakom novom sjednicom FOMC-a (Federal Open Market Committee), na kojima se kamatne stope ne mijenjaju, ishod se čini sve izvjesnijim – radikalna izmjena sastava FOMC.
Tržište rada u Europskoj uniji – Oglašena slobodna radna mjesta
Tržište rada specifično je po tome što se na njemu ne „prometuju“ robe i usluge, već ljudi – kao posebna vrsta „robe“.
Strana valuta u bankarskom sektoru – Mit o Sizifu
U pojedinim segmentima izuzetno aktivna strategija promovisanja i podsticanja što veće upotrebe dinara u ekonomskom sistemu Srbije dala je izuzetno dobre rezultate, ali pojedini pokazatelji stepena dinarizacije nalažu kritičko preispitivanje makroekonomskih uslova u kojima se ova formalna strategija dinarizacije (koja predstavlja neformalnu strategiju deevrizacije) sprovodi.
Kako povećati likvidnost bosanskog gospodarstva u svjetlu neke buduće kreditne krize? – Zemlja koja tvrdoglavo i na vlastitu štetu ustrajno odbija promjene
U Bosni se već odavno zaustavio razvoj monetarnog sustava, koji je praktički prepušten komercijalnim bankama. One odlučuju koliko novca će, kome, pod kojim uvjetima i na koji rok posuditi.
Zaštita bankarskog sektora u Hrvatskoj – Makrobonitetna regulacija
Od 1. srpnja na snagu stupaju odluke Hrvatske narodne banke (HNB) kojima se iznos mjesečnog anuiteta (rata plus kamata) i iznos kredita vežu uz dohodak i vrijednost nekretnine koja se kupuje, s primarnim ciljem zaštite korisnika kredita od prekomjernog zaduživanja, ali i s namjerom postizanja dodatnih ciljeva.
Robna razmena Bosne i Hercegovine sa svetom – Minimalna i maksimalna vrednost
Tokom izveštavanja o ekonomskim pokazateljima, uobičajeno je da se posebna pažnja usmeri na ekstremne vrednosti podataka.
U predmetu „Viaduct – Centralna banka Bosne i Hercegovine“ najjednostavnija rješenja su uvijek ona najbolja – Od šume ne vide drvo
Materijalna šteta koju Bosna i Hercegovina, odnosno Republika Srpska, ima zbog izgubljenog arbitražnog spora (u sporu sa firmom Viaduct d.o.o. Portorož) je ogromna i svakim danom se uvećava zbog obračuna zatezne kamate, međutim ne treba podcijeniti indirektnu korist koju bosansko društvo, politička sfera i ekonomska i pravna struka imaju, ili će imati, od rasprava na ovu temu.
Zaduženost Srbije mereno poslovanjem sa inostranstvom – Bitno smanjenje
Kao što smo videli u jednom od prethodnih tekstova ( Javni dug Srbije – Spoljni dug) smanjenje javnog duga Srbije u odnosu na BDP, prati povećanje relativne vrednosti spoljnog duga.
Alternativne mere zaduženosti države – Međunarodni pogled
Koliko ima istine u tvrdnji da su razvijene zemlje Evropske unije izvoznice kapitala i u 21.veku može se proceniti na osnovu jednog ekonomskog pokazatelja koji daje i alternativnu informaciju o stepenu zaduženosti ekonomije sa aspekta međunarodnog okruženja.
Tržišta akcija i društvena klima u Bosni i Hercegovini – Nema veze
Društvena dinamika bi se neminovno, prije, ili kasnije, morala odraziti na finansijska tržišta makar ona bila i izuzetno plitka – nelikvidna – poput onih u Bosni i Hercegovini.
Pozitivna martovska ocijena kreditnog rejtinga Republike Srpske – Medijska vidljivost i finansijska informisanost
Na Banjalučkoj berzi je u utorak 4.marta održana najavljena aukcija petogodišnjih obveznica Republike Srpske (74.emisija obveznica), a kao i na prethodnoj aukciji emitent je investitorima ponudio kamatnu stopu od 5,5% uvjeren, između ostaloga, da se opšti trend pada kamatnih stopa potaknut smanjenjem kamatnih stopa Evropske centralne banke, te implicitni rast likvidnosti ovoga tržišta, mora odraziti i na pad troškove finansiranja budžeta Republike.
Jedini prijatelji srpskog javnog duga – Rok od 90 dana
U međuljudskim odnosima najveća vrlina je od protivnika napraviti saradnika, najveća zla sudbina od prijatelja napraviti protivnika, a slična logika važi i za odnose između poslovnih partnera.
Bosansko i evropsko tržište električne energije – Paralelna stvarnost
U kontekstu socijalne ekonomske politike koju oba bosanska entiteta provode u elektroenergetskom sektoru razlika između unutrašnjeg i vanjskog tržišta električne energije nije dovoljno istaknuta, pa je malo ko svjestan stepena žrtvovane rentabilnosti koju ovaj sektor podnosi na oltar očuvanja društvenog mira.
Izvoz električne energije – Izvezi ili umri
Parola “izvezi ili umri” nastala je u zemljama u razvoju, koje su svojim ekonomskim politikama težile povećanju izvoza kao glavnom sredstvu za ostvarivanje što viših stopa ekonomskog rasta i za ubrzanje ekonomskog razvoja.
Ko i kako vodi monetarnu politiku? – Podela odgovornost i poslova
Svetionik centralnog bankarstva u svetu je centralna banka Sjedinjenih Američkih Država, Federalne rezerve, ili popularno zvani Fed, ali svetlo koje Fed zrači, u smislu okvirnih principa vođenja monetarne politike, ne dopire do celog Balkana.
Usponi i padovi slobodnih deviznih rezervi Centralne banke Bosne i Hercegovine – Kralj Trvtko I Kotromanić, na konju, ili bez konja
Krajem marta 2020. godine pisali smo o slobodnim deviznim rezervama Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH), kada smo ukazali na ogroman neiskorišćen novčani potencijal kojim raspolaže CBBiH, a koji bi mogao biti iskorišćen za kreditiranje pravnih lica u Bosni.