Dok čekamo sazivanje skupštine akcionara Mtela a.d. Banjaluka za 2023.godinu i njene odluke nastavljamo započetu analizu vrednovanja akcija, ili određivanja vrijednosti akcija, telekomunikacionog sektora.
Tragikomedija dijela Porodičnog zakona Republike Srpske – Skrivena kamera koja se snima u Zoni sumraka
Tragikomičan i za zdrav razum nepojmljiv događaj (nalik onima iz najboljih emisija serijala Skrivena kamera) koji je Porodični zakon Republike Srpske proizveo prenoseći na centar za socijalni rad odluku o načinu raspologanja dječijom štednju i razvlašćujući roditelje koji su tu dječiju štednju uplaćivali pokazuje da su u sačinjavanju ovoga izuzetno bitnog propisa izostali logika i znanje.
Porodični zakon Republike Srpske i novčana sredstva maloljetnika – Komendija je došla tiho i bezazleno
Vjerovali, ili ne, roditelji koji su na ime svoje djece otvorili štednju i koji su njihovi zakonski zastupnici i staratelji, ne mogu da podignu taj novac iz banke bez saglasnosti centra za socijalni rad!
Industrijska proizvodnja u BiH – 19 dugih mjeseci
Više cijene proizvoda motivišu njihove proizvođače da povećaju proizvodnju, što bi uz nepromjenjen nivo tražnje trebalo povećati prodaju i prihode.
Dinamika potrošačkih i industrijskih cijena – Bitna razlika?
Kao što je nekad tokom rasta inflacije, inflacija u BiH brže rasla nego u eurozoni, sada inflacija u BiH pada brže nego u eurozoni.
Dugoročno zaduženje Republike Srpske u 2024.godini – Istovremeno i dobar i loš
Republika Srpska je u budžetu za 2024. planirala potpuno drugačiji način dugoročnog zaduživanja u poređenju sa 2023.godinom.
Građevinska dozvola i ekonomija – Lijepa ekonomska perspektiva
Broju izdatih građevinskih dozvola u BiH se uopšte ne pridaje bilo kakav ekonomski značaj, a to je u svakom ekonomskom sistemu koji drži do sebe jedan od najbitnijih pokazatelja sadašnjeg i budućeg privrednog ritma.
Naknada na obaveznu rezervu – Plaćeni da se brinu?
Nekada davno je neko nekako smislio jedan vrlo dobar, i možda vrlo prikladan, aforizam za jednu veliku grupu, ne bilo kakvih ljudi, koji rade u centralnim bankama?
Kako Bosna planira finansirati Dojče banku – Jedna od najvećih promjena
Banke u BiH to znaju, javnost apsolutno i uopšte ne, da od 1.januara ove godine banke sa sjedištem u BiH moraju jedan dio obavezne rezerve držati u eurima tj. na računima kod stranih banaka.
Javni dug Republike Srpske na kraju 2023. godine – Vrlo uspješno
Zadnja zaduženje Republike Srpske u 2023.godini realizovano je emisijom šestomjesečnih trezorskih zapisa (RS23-T09) 26.decembra, kao i uvijek na Banjalučkoj berzi.
Zašto raste izloženost bosanskih banaka prema inostranstvu – Gdje je zapelo?
Početkom aprila ove godine entitetske agencije za bankarstvo su donijele odluku o privremenim mjerama za smanjenje izloženosti bosanskih banaka.
Budžetski deficit u eurozoni – Ej, od kad sam se rodio
Pod teretom nametnutog i samonametnutog kompleksa niže vrednosti (u odnosu na društva okupljena oko Brisela) većina stanovnika u državama bivše Jugoslavije misli da su greške u ekonomskoj politici svojstvene samo njihovim vladama, a nikako vladama zemalja eurozone, pogotovo ne najvećim zemljama eurozone.
Fiskalni savjet Republike Srpske i likvidnost budžeta Republike Srpske – Razmjere dezinformacija
Prošle godine jedna od glavnih ekonomskih tema u Republici Srpskoj bila je način finansiranja budžeta Republike Srpske u odnosu na otežano zaduživanje na stranom finansijskom tržištu.
Rast minimalne plate u 2024.godini – Zašto Bosna MMF-u ne vjeruje?
Kada to Savjet ministara BiH bude zatražio Međunarodni monetarni fond će sigurno pozajmiti novac, a do tada se preporuke MMF-a u dijelu ograničavanja rasta plata u javnom sektoru i zadržavanja postojećeg nivoa minimalnih plata u BiH neće po svaku cijenu poštovati.
Rast minimalne neto plate u Srpskoj – Povećanje neto profita?
Sumirajući promjene u ekonomiji BiH tokom 2023.godine, koji događaj bismo mogli izdvojiti kao najbitniji za dalji razvoj ekonomskog i društvenog sistema?
Povrat na kapital u telekomunikacionoj djelatnosti – Vidljivi pozitivni rezultati
Svrha isplate 50% neto dobiti ostvarene u poslovnoj 2022.godini, nakon višegodišnjeg isplaćivanja 100% neto dobiti, bila je da se omogući dalje investiranje Mtela a.d. Banjaluka, te da se konsoliduje finansijski položaj preduzeća.
Zarad po jednoj akciji na tržištu telekomunikacionih usluga – ŠBB KBB
Prvo pitanje koje svaki investitor sebi postavlja kada kupuje neku imovinu je kolika je očekivana zarada od te imovine.
Vrednovanje akcija srpskog, austrijskog i njemačkog telekom operatera – Prvi korak
Ni knjigovodstvena ni tržišna vrijednost akcijskog kapitala ne moraju biti, i vrlo često nisu, potpuno precizan pokazatelj vrijednosti akcionarskog društva.
Cijena akcija Mtela a.d. Banjaluka i dividendna politika – Sveti Nikola
Krajem maja ove godine rukovodstvo Mtel a.d. Banjaluka je donjelo dugo očekivanu i potpuno ispravnu odluku o promjeni u isplati dividende svojim akcionarima.
Rast industrijske proizvodnje u Bosni i Hercegovini – 494%
Čovjek prošlih vremena je u kući imao samo ono što je mogao napraviti vlastitim rukama, dok čovjek novog doba, pogotovo ako je građanin, svu robu koju koristi kupuje.