Tržište rada specifično je po tome što se na njemu ne „prometuju“ robe i usluge, već ljudi – kao posebna vrsta „robe“.
Nudeći svoje vještine, ljudi se ipak ne prodaju i ne kupuju kao ostale robe. Čovjek je „roba“, odnosno proizvodni faktor koji stvara robu i usluge.
Statistika tržišta rada (engl. labour market) u zemljama Europske unije iznimno je bogata pokazateljima kojima se analizira stanje na tržištu rada te izvode zaključci o njegovoj sadašnjoj i očekivanoj situaciji. Pritom se tržište rada dovodi u izravnu i neizravnu vezu s ostalim tržištima unutar gospodarstva pojedine zemlje ili valutnog područja.
Polazna točka u analizi tržišta rada u gotovo svim zemljama s osnovnom statistikom zaposlenosti (kao dijelom statistike tržišta rada) jest stopa nezaposlenosti – udio nezaposlenih u ukupnom broju radno sposobnih osoba koje se zaposlene i koje aktivno traže posao (nezaposleni).
Iz ovako postavljene definicije nezaposlenosti, koja naglasak stavlja na aktivno traženje posla, jasno proizlazi da stopa nezaposlenosti predstavlja ponudu radne snage – što je stopa viša, veća je i ponuda, a njezinim padom smanjuje se i ponuda rada kao proizvodnog faktora.
Na strani potražnje za radom – odnosno za osobom koja posjeduje vještine potrebne za stvaranje specifičnih dobara i usluga – izdvaja se statistički pokazatelj koji djeluje na suprotnoj strani istog tržišta.
Stopa slobodnih radnih mjesta (engl. job vacancy rate, JVR) predstavlja omjer slobodnih, javno oglašenih radnih mjesta i ukupnog broja popunjenih i slobodnih radnih mjesta.
Stopa slobodnih radnih mjesta u Europskoj uniji, u %
(Q1 2014 – Q1 2025.)
Izvor: Eurostat. Napomena: isprekidana linija prikazuje prosjek.
Stopa slobodnih radnih mjesta i stopa nezaposlenosti naizgled su slične, ali su i jasno različite: popunjena radna mjesta odgovaraju broju zaposlenih, no oglašena slobodna radna mjesta ne odgovaraju broju osoba koje aktivno traže posao.
Potražnja na tržištu rada iskazuje se kroz oglašavanje slobodnih radnih mjesta na koja se prijavljuju nezaposlene osobe – potražnja može kvantitativno odgovarati ponudi, ali kvalitativno, odnosno po traženim kvalifikacijama, gotovo nikada ne odgovara u potpunosti.
U prosjeku tijekom posljednjih 11 godina, na kraju svakog tromjesečja bilo je slobodno 2,1 % svih radnih mjesta u EU. Obustava proizvodnje diljem Unije uslijed epidemioloških mjera tijekom prve godine pandemije koronavirusa (2020.) smanjila je potražnju za radnom snagom. No, od kraja 2022. do početka 2023. godine potražnja za radnicima i službenicima dosegnula je vrhunac.
U većini bivših socijalističkih europskih država, uz nekoliko iznimaka (među kojima je i Slovenija), potražnja za radnom snagom niža je od europskog prosjeka. S druge strane, u razvijenim gospodarstvima sjeverne, zapadne i srednje Europe tržište rada pokazuje izraženiju potražnju.
Distribucija slobodnih radnih mjesta po djelatnostima otkriva intenzitet potražnje za određenom vrstom radne snage.
Najveća je potražnja za administrativnim radnicima i onima koji podržavaju rad u uslužnom sektoru (3,7 %), zatim u djelatnosti smještaja i prehrane (3,3 %), profesionalnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (3,1 %), građevinskom sektoru (2,8 %) te informacijskim i komunikacijskim djelatnostima (2,5 %).
Potražnja za radnom snagom u EU opada i približava se desetogodišnjem prosjeku, dok je u Hrvatskoj – sa stopom slobodnih radnih mjesta od 1,7 % – još i niža.
Očekivani rast realnog BDP-a u sljedećoj godini (1,5 %) u odnosu na ovu (prema prognozi 1,1 %) odredit će kretanja na tržištu rada diljem Europske unije.
