Međutim, pokazatelji o međugodišnjem rastu vrlo malo govore o veličini ekonomije i njenom relativnom zaostajanju u odnosu na druge ekonomije. Za tu perspektivu je neophodnu uporediti apsolutne veličine (nivoe BDPa), koje odslikavaju različite nivo razvijenosti i upitati se da li postoji proces konvergencije. Čitaj dalje
BDP analiza: I veličina je važna … (prvi dio)
Većina ekonomskih diskusija i komparacija počinje (a previše često završava) sa osvrtom na stope rasta realnog BDP. Ove stope rasta nesumnjivo daju relativno jednostavan uvid u generalna ekonomska kretanja (i konjunkturu), te mogu poslužiti za ocjenu makroekonomskog učinka i laku, direktnu uporedbu sa drugim ekonomijama. Međutim, često previđamo da je taj uvid vrlo varljiv i površan, a ponekada čak navodi na pogrešne zaključke i proizvodi lažni utisak o (ne)uspješnosti ekonomskih politika. Čitaj Dalje
Uvod u postove o bosanskohercegovačkom bruto domaćem proizvodu
Bruto domaći proizvod je najvažniji makroekonomski agregat. Preko njegove ukupne vrijednosti, stope rasta, vrijednosti po glavi stanovnika se mjeri uspješnost jednog ekonomskog sistema, u odnosu na ostale ekonomske sisteme.
Članak će biti objavljen u četiri dijela, u razmacima od po tri dana. Da bi se ova tema koja je od velikog značaja za našu ekonomiju urezala u pamćenje čitalaca i naše javnosti svaki dio će sadržavati jedan grafikon i pripadajući dio teksta. Za čitaoce koji su nestrpljivi i žele odmah da pročitaju cijeli članak odmah smo obezbijedili punu verziju članka.
Nemoguć ali poučan scenario – vrednovanje akcija Telekoma Srpske a.d. Banja Luka
Sama po sebi odnos tržišne cijene akcije i njene knjigovodstvene vrijednosti tj. PB (eng. price to book value) ne mora značiti ništa, ali ipak može značiti mnogo toga. Čitaj dalje
Vrednovanje akcija Telekoma Republike Srpske – price to book value
Postoje razne tehnike za donošenje odluke o kupovini ili prodaji akcija. Jedna velika grupa tehnika se označava kao vrednovanje akcija (eng. stock valuation). Unutar ove grupe tehnika opet postoje različite grupe racia/količnika koji na vrlo jednostavan način daju preliminaran odgovor na vrlo složeno pitanje da li je neka akcija precijenjena ili podcijenjena, odnosno da li neku akciju treba prodati ili kupiti. Čitaj dalje
Koji oblik štednje odabrati II ?
Kada govorimo o životnom osiguranju u Republici Srpskoj možemo konstatovati da je ono u fazi razvoja, pri čemu je primjetan ubrzan rast naplaćene premije (vidjeti grafikon). Ono je još uvijek nedovoljno razvijeno, s obzirom da je učešće životnog osiguranja 10% u ukupnom osiguranju (životnom i neživotnom), dok se to učešće u razvijenim zemljama kreće oko 60%. Čitaj dalje
Koji oblik štednje odabrati I ?
Konačna odluka zavisi od potreba i mogućnosti pojedinca koji štedi. Ako može štedi na kratak rok najpogodniji oblik je bankarska štednja. Ukoliko štedi dugoročno i ima ugovorenu bruto platu najprofitabilnije je ulagati u EPF. U slučaju dugoročne štednje bez poreskih olakšica, prednost ima životno osiguranje jer ono može biti kombinovano i sa pokrivanjem zdravstvenih rizika. Čitaj dalje
Uvod u postove o različitim oblicima štednje
Danas (2.12.2018.g.) i sutra (3.12.2018.) će biti objavljen članak o razlikama između štednje u banci, štednje u formi životnog osiguranja i štednje u dobrovoljnim penzionim fondovima. Članak će biti objavljen u dva dijela. Za čitaoce koji su nestrpljivi i žele odmah da pročitaju cijeli članak obezbijedili smo odmah punu verziju članka.
Kamatna stopa na štednju
Banke veliki dio investicione aktivnosti privrede finansiraju iz domaće štednje. Bez investicija nema dugoročno održivog privrednog razvoja, šta znači da je štednja jedan od ključnih generator razvoja ekonomije. Skupa štednja, skupe investicije, usporen razvoj. Ovo je makroekonomska dimenzija kamatne stope na štednju. Čitaj dalje
Šta su i kako funkcionišu kriptovalute?
Veoma aktuelna tema danas, kako za običnog građanina tako i za velike kompanije, banke i vlade, jesu kriptovalute. One su postale globalni fenomen poznat većini ljudi. Atraktivnost ovih valuta naročito dolazi do izražaja kada se posmatraju mogućnosti zarade, što je inicijalni signal koji prosiječnog pojedinca navodi na istraživanje o mogućnostima trgovanja ovim vautama. Vođeni takvim okolnostima, ovom prilikom ćemo, kroz nekoliko narednih postova, opisati šta su i kako funkcionišu vrituelne ili kriptovalute, koji su i koliki su rizici ulaganja u ove valute, šta generiše njihovu cijenu te koje su kripotovalute najpopularnije. U prvom postu ukazujemo na pojam i funkcionisanje kriptovaluta. Čitaj dalje
Fiat
Nakon prethodnog posta u kojem sam objasnio suštinu kreiranja novca (“potezom pera” od strane Federalnih rezervi), pojavila se dilema kako izgleda aktiva/imovina FED-a? Pretpostavka elementarne logike je da ako pasiva/obaveze/novac FED-a naraste skoro 5 puta za samo 12 godina tako brzo kreiran novac bi trebao imati vrlo visoku podlogu u obliku ne samo deviznih rezervi već prije svega zlata?! Čitaj dalje
Ex nihilo
Da bi se proizvela neka roba/fizički proizvod prvi korak u proizvodnom smislu je kupovina sirovina (mašina je već kupljena). Predradom sirovina dobijaju se poluproizvodi, a na kraju proizvodnog ciklusa finalni proizvod. Čitaj dalje
Kako povećati dostupnost stanova mladim ljudima?
Stimulativna stambeno – kreditna politika IRB – a, sama, nije dovoljna mjera za olakšavanje rješavanja stambenog pitanja mladih. Zato je potrebno da država utiče na povećanje izgradnje stanova kroz saradnju sa građevinskim preduzećima ili uključivanje u proces izgradnje stanova u ulozi investitora.
Čitaj dalje
Bonum omen
Plima i oseka nisu samo prirodni već i društveni fenomeni. Plima u ekonomiji predstavlja period rasta ekonomske aktivnosti, dok je oseka analogna kontrakciji ekonomske aktivnosti. Čitaj dalje
Uticaj italijanske krize na bh izvozni sektor
U jednom od prethodnih postova objašnjena su uzroci, posljedice i trenutno stanje italijanskog “nesporazuma” sa Evropskom unijom. Analiza je vrlo kvalitetna, ali nedostaje joj veza prema BIH. Italijanska političko-ekonomsko-institucionalna kriza, koja traje godinama, se može povezati sa BiH na više načina, a ja sam za ovaj post izabrao bh izvozno tržište. Čitaj dalje
Kamatna stopa na javni dug
U drugoj polovini juna 2018. godine dogodio se za javni dug bh entiteta jedinstven događaj. Republika Srpska emitovala je na Bečkoj berzi (Wiener Borse) petogodišnje obveznice nominalne vrijednosti od 200 mil. EUR, a otkupljeno je 168 mil. EUR. Čitaj dalje
Najvažniji centri globalne trgovine zlatom
Globalno tržište zlata je vrlo kompleksno i konstantno evoluira. Trenutno najvažnije lokacije kada je u pitanju trgovanje investicionim zlatom su OTC tržište u Londonu (zlato prometovano na londonskoj berzi se označava sa Loco London), COMEX – američko (njujorško) tržište fjučersa (futures) i SGE – Kineska berza zlata u Šangaju (Shanghai). Čitaj dalje
Stabilnost konvertibilne marke
Nakon ocjene povjerenja građana u valutni odbor, ispitano je mišljenje građana o stabilnosti, odnosno sigurnosti domaće valute. Čitaj dalje
Valutni odbor u Bosni i Hercegovini
Prema posljednjim podacima štednja građana bilježi rast, te je krajem oktobra ukupna štednja dostigla rekordnu vrijednost od 11,83 milijardi KM. Čitaj dalje
(Ne)uspješnost stambenih kredita Investiciono-Razvojne banke
Stimulativna stambeno – kreditna politika IRB – a nije dovoljna mjera za olakšavanje rješavanja stambenog pitanja mladih. Niže kamatne stope dovode do povećane potražnje i rasta cijena stanova i rasta profitabilnosti građevinske industrije. To pokazuje da intervencionizam na tržištu nije lako uspješno sprovoditi.
Čitaj dalje