Ekonomija u sjenci ili siva ekonomija se zasniva na pružanju robe i usluga koje potrošači žele da sebi priušte po cijenama nižim od cijena na regularnim tržištima.
Kupoprodajne transakcije se ne evidentiraju, te se ne plaćaju porezi i druge dadžbine.
Akteri u sivoj ekonomiji u pravilu ne jure velike profitne margine, što omogućava da cijene na tržištu,”u sjenci”, ostanu dovoljno pristupačne za većinu stanovništva.
Cilj učesnika u sivoj ekonomiji je da kupci mogu nastaviti da nesmanjeno troše.
Zato siva ekonomija u nekim zemljama raste brže od zvaničnog bruto domaćeg proizvoda.
Veličina sive ekonomije procjenjuje se na osnovu složenih ekonometrijskih (makroekonomskih) modela i metoda.
Prema procjenama MMF-a, prosječan omjer obima sive ekonomije i zvaničnog pokazatelja veličine ekonomije (BDP) na globalnom, svjetskom nivou u posljednjih 30 godina je 28-35%.
Uočljivo je da ovaj omjer u većini zemalja opada (vidjeti grafikon).
Omjer veličine sive ekonomije i BDP u BIH u periodu 1991.-2015. godine ima tendenciju opadanja i kretao se u rasponu 30-34%.
Naročito visok omjer imaju zemlje Subsaharske Afrike (npr. Zimbabve sa 67% u 2015. godini) i zemlje Latinske Amerike (npr. Bolivija sa preko 62% u periodu 2010-2015. godine).
Siva ekonomija u procentima BDP-a
Izvor podataka: International Coffee Organization, obradio Vidosav Pantić Bife.ba
Vidosav Pantić*
Izneseni stavovi, ideje, zaključci, preporuke, analize i mišljenja pripadaju autoru i ne predstavljaju na bilo koji način stavove, ideje, zaključke, preporuke, analize i mišljenja ustanove u kojoj autor radi. Analize finansijskog/bankarskog tržišta i/ili pojedinačnih hartija od vrijednosti (akcija, trezorskih zapisa, obveznica) nisu prijedlog za kupovinu ili prodaju hartija od vrijednosti. Analize ove vrste su lični stavovi autora, a ne bilo kakva vrsta investicionog savjeta.
