Pored rok na koji se novac pozajmljuje, najbitniji element ugovоra o kreditu je kamatna stopa, koja se iskazuje kao nominalna i efektivna (ukazali smo na to u prethodnom tekstu, Kamatne stope u eurozoni i Bosni – Novac privredi budzašta?), s tim da kupac novaca prvo dolazi u dodir sa nominalnom kamatnom stopom, a tek kasnije kada počne plaćati dodatne troškove vezane za kredit mimo kamate, možda će postati svjestan da postoji efektivna kamatna stopa.
Kamatne stope u eurozoni i Bosni – Novac privredi budzašta?
Nedavno objavljeni podaci o poslovanju banaka sa sjedištem u Federaciji BiH (Agencija za bankarstvo FBiH – FBA) na dan 31.12.2024.godine pružaju obilje informacija i podataka od velike koristi za razumjevanje načina funkcionisanja ovoga sektora, a sa obzirom da je i Evropska centralna banka (ECB) objavila iste podatke, i za njegovu uporednu analizu sa velikim bankarskim sektorom eurozone i sa bankama pojedinih zemlja iz eurozone.
Istina i laž u društveno-ekonomskim procesima – Kraj rata u Ukrajini i robna demokratija?
Ako u eter iz dana u dan dospijevaju nove, često različite, informacije o finalu rusko-ukrajinskog sukoba stvarajući naizmjenično talase pesimizma i optimizma, ako jednu malu istinu vrlo brzo pregazi velika neistina, ili potpuna suprotnost, kome i kako vjerovati i u čemu treba tražiti znakove skorog mira u Ukrajini?
Ekonomski ciljevi (ne)prijateljskih država – Usluga za uslugu
U 20. vijeku, rat de facto između Ukrajine i Rusije (de jure to je bio rat između bijelih i crvenih) trajao je četiri godine (1918–1922), a rat koji je izbio ponovo između istih strana, 100 godina poslije, ima dobre šanse da se završi za tri godine (2022–2025).
Ročna kompozicija javnog duga Republike Srpske – Binarna strategija
U zadnjih godinu dana Republika Srpska primjenjuje vrlo neobičnu i sasvim rjetku strategiju upravljanja javnim dugom, koja je vrlo jednostavna, ali pošto ne vodi računa o krivoj prinosa ta strategija smanjuje fleksibilnost u upravljanju javnim dugom.
Prinos od dividende u djelatnosti telekomunikacija – Za 11 dana
Zainteresovanost za veličinu i dinamiku dividende proizilazi iz nastajanja investitora da prinos koji imaju od ulaganja u akcije uporede sa prinosom na obveznice.
Monetarna politika u Bosni i eurozoni – Uvoz inflacije i izvoz elementarne pameti
Kompleks niže vrijednosti vodi ka potcjenjivanju vlastitih sposobnosti da se uoče elementarne činjenice, i bezrezervnom vjerovanju u sposobnost i rasuđivanje onoga koji se u uspostavljenom odnosu smatra intelektualno, ili na neki drugi način, nadmoćnim.
U očekivanju novih informacija o poslovanju Mtela a.d Banjaluka – YTD
Januar i februar su mjeseci u kojima akcionarska društva radi na sastavljenju finansijskih izvještaja za prethodnu godinu, koji bi trebali biti objavljeni do kraja februara.
Velika pobjeda Agencije za bankarstvo Republike Srpske – Državotvorna ekonomska politika
Prije pet godina smo u dva navrata, u aprili 2020. i junu 2020. ukazali na činjenicu da je Bosna i Hercegovina od polovine 2016.godine počela, preko svojih banaka, finansirati Evropsku uniju i njene države.
Jedini prijatelji srpskog javnog duga – Rok od 90 dana
U međuljudskim odnosima najveća vrlina je od protivnika napraviti saradnika, najveća zla sudbina od prijatelja napraviti protivnika, a slična logika važi i za odnose između poslovnih partnera.
Jedna srpska i jedna holandska firma – U očima povjerioca
Nedavno smo podsjetili na odluku agencije za dodjeljivanje kreditnog rejtinga Standard and Poor’s, kojom je po prvi put u istoriji Srbiji, kao državi, dodijeljen investicioni kreditni rejting.
Povratak geopolitičkih podjela
Hladni rat iz prošloga vijeka, možemo definisati sukobom dva geopolitička bloka inspirisana ideološkim razlikama.
Bosansko i evropsko tržište električne energije – Paralelna stvarnost
U kontekstu socijalne ekonomske politike koju oba bosanska entiteta provode u elektroenergetskom sektoru razlika između unutrašnjeg i vanjskog tržišta električne energije nije dovoljno istaknuta, pa je malo ko svjestan stepena žrtvovane rentabilnosti koju ovaj sektor podnosi na oltar očuvanja društvenog mira.
Izvoz električne energije – Izvezi ili umri
Parola “izvezi ili umri” nastala je u zemljama u razvoju, koje su svojim ekonomskim politikama težile povećanju izvoza kao glavnom sredstvu za ostvarivanje što viših stopa ekonomskog rasta i za ubrzanje ekonomskog razvoja.
Nužnost dekarbonizacije bosanske ekonomije – I krave će uskoro postati sporne
Državama nastalim na području bivše Jugoslavije Zapadna Evropa je prvo “preporučivala” demokratiju, a uporedo sa njenim uvođenjem započeli su ratovi između naroda koji se razlikuju malo više od rođenog brata i rođene sestre (tzv. kompleks malih razlika među licima koji su rodbina u prvom koljenu je često uzrok velikih nesporazuma i omraza).
Zelena ekonomija u proizvodnji električne energije – Očigledni napredak
Cilj zelene ekonomije (green economy) je ostvarivanje ekonomskog rast i privrednog razvoj na način koji smanjuje ekološke rizike i degradaciju čovjekove okoline, te vodi računa o očuvanju prirodnih resursa.
Neto proizvodnja u bosanskim elektranama – Potrošnja za proizvodnju
Energetski bilans Bosne i Hercegovine se od 2017.godine stalno pogoršava i na osnovu podataka o proizvodnji električne energije za prvih devet mjeseci prošle godine, 2024. će najvjerovatnije biti godina sa najnižom proizvodnjom električne energije, zaključak je našeg posljednjeg teksta na ovu temu.
Ko i kako vodi monetarnu politiku? – Podela odgovornost i poslova
Svetionik centralnog bankarstva u svetu je centralna banka Sjedinjenih Američkih Država, Federalne rezerve, ili popularno zvani Fed, ali svetlo koje Fed zrači, u smislu okvirnih principa vođenja monetarne politike, ne dopire do celog Balkana.
Cijena zlata – Jedan Bog jedna valuta
Postoje razna mišljenja zašto je vjerovanje u više bogova zamjenilo vjeru u jednog Boga, a među najjednostavnijim i najlogičnijim laičkim objašnjenjima monoteizma (sa aspekta koji naravno nimalo nije teološki) je da je čovjeku lakše i jednostavnije pokloniti vjeru jednom nadnaravnom biću, nego nekolicini njih.
Usponi i padovi slobodnih deviznih rezervi Centralne banke Bosne i Hercegovine – Kralj Trvtko I Kotromanić, na konju, ili bez konja
Krajem marta 2020. godine pisali smo o slobodnim deviznim rezervama Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH), kada smo ukazali na ogroman neiskorišćen novčani potencijal kojim raspolaže CBBiH, a koji bi mogao biti iskorišćen za kreditiranje pravnih lica u Bosni.